Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Sveučilišna knjižnica u Rijeci

Indeks Sveučilišna knjižnica u Rijeci

Spomen ploča na ulazu u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Rijeci znanstvena je ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično razvojnu ulogu i zadaću.

27 odnosi: Arhivi u Hrvatskoj, Digitalizacija, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Fakultet, Gimnazija, Hrvatska, Inkunabula, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Knjižnica, Kultura, Obrazovanje, Rijeka, Znamenite riječke građevine, 1627., 17. stoljeće, 1773., 18. stoljeće, 1892., 19. stoljeće, 1947., 1948., 1969., 1979., 1993., 1995., 20. stoljeće.

Arhivi u Hrvatskoj

Arhivi u Hrvatskoj mogu biti privatni i javni.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Arhivi u Hrvatskoj · Vidi više »

Digitalizacija

Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Digitalizacija · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je muška redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Isusovci (Jezuiti).

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Fakultet

Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Fakultet · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Gimnazija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Hrvatska · Vidi više »

Inkunabula

Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula ili prvotisak (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Inkunabula · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Knjižnica · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Kultura · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Obrazovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Obrazovanje · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Rijeka · Vidi više »

Znamenite riječke građevine

Stendarac Palača Municipija Crkva Svetog Jeronima.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i Znamenite riječke građevine · Vidi više »

1627.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1627. · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 17. stoljeće · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1773. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 18. stoljeće · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1892. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 19. stoljeće · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1948. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1969. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1979. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 1995. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Sveučilišna knjižnica u Rijeci i 20. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »