Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Sveučilište

Indeks Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

140 odnosi: Akademija, Alma Mater Europaea, Antika, Aritmetika, Astronomija, Atena (polis), Aula, Autonomija, Španjolska, Bolonjski proces, Dekan (naslov), Demokracija, Dijalektika, Diploma, Disertacija, Docent, Doktor, Društvo, Ekonomija, Engleska, Europa, Fakultet, Feudalizam, Francuska, Franjo Josip I., Gaudeamus igitur, Geometrija, Glazba, Gospodarstvo, Grad, Gramatika, Grčka retorika, Harvardovo sveučilište, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko proljeće, Humanizam, Indeks (svjedodžba), Istraživanje, Italija, Javno sveučilište, Kapitalizam, Katolička Crkva, Koprivnica, Kultura, Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine, Latinski jezik, Lektor, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lima, ..., Magistar, Magisterij, Monarhija, Njemačka, Novi vijek, Papinska bula, Policija, Princeton, Privatno sveučilište, Prodekan, Profesor, Reformacija, Rektor, Renesansa, Rimsko Carstvo, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Sorbonne, Srednja Europa, Srednji vijek, Stipendija, Student, Sveučilišni kampus, Sveučilište Columbia, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Bologni, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Glasgowu, Sveučilište u Heidelbergu, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Oxfordu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Sieni, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Torinu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zaragozi, Totalitarizam, Učitelj, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umjetnost, Varaždin, Visoka škola, Visoko učilište, Yale, Zadar, Zagreb, Znanost, 1. listopada, 10. stoljeće, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1396., 14. stoljeće, 15. lipnja, 15. stoljeće, 1669., 1671., 17. svibnja, 1807., 1870., 1871., 1874., 1876., 1896., 19. stoljeće, 1971., 1973., 1974., 1975., 2002., 2003., 2006., 2014., 2015., 2020., 22. siječnja, 23. rujna, 29. rujna, 3. kolovoza, 3. lipnja, 3. studenoga, 425., 9. stoljeće. Proširite indeks (90 više) »

Akademija

Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.

Novi!!: Sveučilište i Akademija · Vidi više »

Alma Mater Europaea

Alma Mater Europaea (Službeni naziv: Alma Mater Europaea Europske akademije znanosti i umjetnosti) je međunarodno sveučilište sa sjedištem u Salzburgu (Austrija) i svojim studijskim centrima u većim gradovima u Europi.

Novi!!: Sveučilište i Alma Mater Europaea · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Sveučilište i Antika · Vidi više »

Aritmetika

Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.

Novi!!: Sveučilište i Aritmetika · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Sveučilište i Astronomija · Vidi više »

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Novi!!: Sveučilište i Atena (polis) · Vidi više »

Aula

Hrvatskog državnog arhiva Aula (grč. aule »dvorište«), kod grčkih građevina najprije otvoreno dvorište ispred zgrada ili okruženo stambenim zgradama, kod većih građevina odijeljeno trijemovima (peristil), odgovara atriju rimske kuće.

Novi!!: Sveučilište i Aula · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Sveučilište i Autonomija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Sveučilište i Španjolska · Vidi više »

Bolonjski proces

Bolonjski proces je pojam koji se odnosi na političku namjenu stvaranja jedinstvenog visokoobrazovnog tijela do kraja 2010. godine u svim državama koje su pristupile potpisivanju "Bolonjske deklaracije".

Novi!!: Sveučilište i Bolonjski proces · Vidi više »

Dekan (naslov)

U akademskoj upravi (npr. u školama ili na fakultetima) dekan je naziv za osobu koja je glavni upravitelj neke akademske jedinice, ili nekog akademskog područja, ili oboje.

Novi!!: Sveučilište i Dekan (naslov) · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Sveučilište i Demokracija · Vidi više »

Dijalektika

Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.

Novi!!: Sveučilište i Dijalektika · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Sveučilište i Diploma · Vidi više »

Disertacija

Disertacija (lat. dissertatio) je znanstvena pismena rasprava, teza, napisana radi postizavanja znanstvenog stupnja, doktorata znanosti u nekom znanstvenom području ili habilitacije.

Novi!!: Sveučilište i Disertacija · Vidi više »

Docent

Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.

Novi!!: Sveučilište i Docent · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Sveučilište i Doktor · Vidi više »

Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Novi!!: Sveučilište i Društvo · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Sveučilište i Ekonomija · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Sveučilište i Engleska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Sveučilište i Europa · Vidi više »

Fakultet

Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.

Novi!!: Sveučilište i Fakultet · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Sveučilište i Feudalizam · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Sveučilište i Francuska · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Sveučilište i Franjo Josip I. · Vidi više »

Gaudeamus igitur

Razglednica s početnim stihovima himne (''Gaudeamus igitur''). De Brevitate Vitae (lat. za O kratkoći života), poznatija po svojemu prvom stihu kao Gaudeamus igitur (lat. za U veselju živimo), ili samo Gaudeamus, pjesma je na latinskom jeziku proglašena za studentsku himnu u mnogim europskim zemljama.

Novi!!: Sveučilište i Gaudeamus igitur · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Sveučilište i Geometrija · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Sveučilište i Glazba · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Sveučilište i Gospodarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Sveučilište i Grad · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Sveučilište i Gramatika · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Sveučilište i Grčka retorika · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Sveučilište i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Hrvatsko katoličko sveučilište

Hrvatsko katoličko sveučilište privatno je sveučilište u Zagrebu.

Novi!!: Sveučilište i Hrvatsko katoličko sveučilište · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Sveučilište i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Sveučilište i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Sveučilište i Humanizam · Vidi više »

Indeks (svjedodžba)

Indeks predavanja i vježbi studentska je isprava, javni dokument, u kojoj profesori potvrđuju uredno pohađanje upisanih kolegija, a dekanat pregledava semestre i upisuje uspjeh postignut na ispitima.

Novi!!: Sveučilište i Indeks (svjedodžba) · Vidi više »

Istraživanje

Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.

Novi!!: Sveučilište i Istraživanje · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Sveučilište i Italija · Vidi više »

Javno sveučilište

Sveučilišnog koledža u Londonu. Javno sveučilište jest sveučilište koje se uglavnom financira javnim sredstvima kroz nacionalnu ili subnacionalnu vladu nasuprot privatnim sveučilištima.

Novi!!: Sveučilište i Javno sveučilište · Vidi više »

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Novi!!: Sveučilište i Kapitalizam · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Sveučilište i Katolička Crkva · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Sveučilište i Koprivnica · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Sveučilište i Kultura · Vidi više »

Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Sveučilište i Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Sveučilište i Latinski jezik · Vidi više »

Lektor

* lektor (nastavnik), nastavnik praktičar na visokim školama.

Novi!!: Sveučilište i Lektor · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Sveučilište i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lima

Lima je glavni i najveći grad Perua, prometna, kulturna i gospodarska prijestolnica zemlje.

Novi!!: Sveučilište i Lima · Vidi više »

Magistar

Magistar lat. "magister" u hrvatskom obrazovnom sustavu je naziv za osobu koja je završila diplomski sveučilišni studij, te obranila diplomski rad i ukupno stekla 300 ECTS bodova.

Novi!!: Sveučilište i Magistar · Vidi više »

Magisterij

* magistar, stručni ili znanstveni stupanj u visokoškolskom obrazovanju.

Novi!!: Sveučilište i Magisterij · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Sveučilište i Monarhija · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Sveučilište i Njemačka · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Sveučilište i Novi vijek · Vidi više »

Papinska bula

bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.

Novi!!: Sveučilište i Papinska bula · Vidi više »

Policija

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.

Novi!!: Sveučilište i Policija · Vidi više »

Princeton

SAD.

Novi!!: Sveučilište i Princeton · Vidi više »

Privatno sveučilište

Harvardovo sveučilište jest najpoznatije privatno sveučilište na svijetu. Privatno sveučilište jest sveučilište kojim ne upravlja, nije u vlasništvu niti ga institucionalno financiraju vlade.

Novi!!: Sveučilište i Privatno sveučilište · Vidi više »

Prodekan

Prodekan, zamjenik dekana, član uprave ustrojbene jedinice ili fakulteta, npr.

Novi!!: Sveučilište i Prodekan · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Sveučilište i Profesor · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Sveučilište i Reformacija · Vidi više »

Rektor

Rektor (od latinskog regere.

Novi!!: Sveučilište i Rektor · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Sveučilište i Renesansa · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Sveučilište i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sveučilište i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Sveučilište i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sorbonne

Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.

Novi!!: Sveučilište i Sorbonne · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Sveučilište i Srednja Europa · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Sveučilište i Srednji vijek · Vidi više »

Stipendija

Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.

Novi!!: Sveučilište i Stipendija · Vidi više »

Student

Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.

Novi!!: Sveučilište i Student · Vidi više »

Sveučilišni kampus

Sveučilišni kampus (lat. campus) je zdanje koje okuplja sveučilišne, kulturne, gospodarske, športske i stambene ustanove na jednomu mjestu radi objedinjavanja sveučilišnih sadržaja.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilišni kampus · Vidi više »

Sveučilište Columbia

''Alma Mater'' Daniela Chestera Frencha jedna je od prepoznatljivosti Sveučilišta. Sveučilište Columbia, poznato i kao Columbia, glasovito je privatno sveučilište na newyorškom Manhattanu, jedna od sastavnica prestižne Lige bršljana.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište Columbia · Vidi više »

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku · Vidi više »

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »

Sveučilište Sjever

Sveučilište Sjever je hrvatsko javno sveučilište sa sjedištem u Koprivnici.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište Sjever · Vidi više »

Sveučilište u Beču

Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Beču · Vidi više »

Sveučilište u Bologni

Grb sveučilišta Sveučilište u Bologni (talijanski: Alma Mater Studiorum - Università di Bologna, UNIBO) sveučilište je u Bologni koje je osnovano 1088. godine.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Bologni · Vidi više »

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Dubrovniku · Vidi više »

Sveučilište u Glasgowu

Sveučilište u Glasgowu (engleski: University of Glasgow; gelski: Oilthigh Ghlaschu; latinski: Universitas Glasguensis) je četvrto najstarije seučilište u engleskom govornom području.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Glasgowu · Vidi više »

Sveučilište u Heidelbergu

Pečat sveučilišta. Sveučilište u Heidelbergu, službeno i Sveučilište Ruprecht Karl Heidelberg, najstarije je sveučilište u Njemačkoj i iza Bečkog sveučilišta, drugo najstarije sveučilište u zemljama njemačkog govornog područja.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Heidelbergu · Vidi više »

Sveučilište u Mostaru

Sveučilište u Mostaru je drugo najveće sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, osnovano 1977. Jedino je sveučilište na hrvatskom jeziku izvan Republike Hrvatske.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Mostaru · Vidi više »

Sveučilište u Oxfordu

Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »

Sveučilište u Sieni

Sveučilište u Sieni autonomno je javno sveučilište u talijanskim gradu Sieni.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Sieni · Vidi više »

Sveučilište u Slavonskom Brodu

Sveučilište u Slavonskom Brodu (lat. Universitas Studiorum Marsoniensis) je visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Slavonskom Brodu.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Slavonskom Brodu · Vidi više »

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Splitu · Vidi više »

Sveučilište u Torinu

Unutrašnjost sveučilišta Sveučilište u Torinu (tal. Università degli Studi di Torino - UNITO) sveučilište je u talijanskom gradu Torinu.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Torinu · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Sveučilište u Zaragozi

thumb Sveučilište u Zaragozi javno je sveučilište u Španjolskoj.

Novi!!: Sveučilište i Sveučilište u Zaragozi · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Sveučilište i Totalitarizam · Vidi više »

Učitelj

Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.

Novi!!: Sveučilište i Učitelj · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Sveučilište i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Sveučilište i Umjetnost · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Sveučilište i Varaždin · Vidi više »

Visoka škola

Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.

Novi!!: Sveučilište i Visoka škola · Vidi više »

Visoko učilište

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

Novi!!: Sveučilište i Visoko učilište · Vidi više »

Yale

Yale može značiti.

Novi!!: Sveučilište i Yale · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Sveučilište i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Sveučilište i Zagreb · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Sveučilište i Znanost · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Sveučilište i 1. listopada · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 10. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 13. stoljeće · Vidi više »

1396.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1396. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 14. stoljeće · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Sveučilište i 15. lipnja · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 15. stoljeće · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1669. · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1671. · Vidi više »

17. svibnja

17.

Novi!!: Sveučilište i 17. svibnja · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1807. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1870. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1871. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1874. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1876. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1896. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 19. stoljeće · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Sveučilište i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 1975. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Sveučilište i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Sveučilište i 2003. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Sveučilište i 2006. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Sveučilište i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Sveučilište i 2015. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Sveučilište i 2020. · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: Sveučilište i 22. siječnja · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: Sveučilište i 23. rujna · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Sveučilište i 29. rujna · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: Sveučilište i 3. kolovoza · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Sveučilište i 3. lipnja · Vidi više »

3. studenoga

3.

Novi!!: Sveučilište i 3. studenoga · Vidi više »

425.

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 425. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Sveučilište i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sveučilišta.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »