70 odnosi: Alfio Barbieri, Biskup, Diplomsko obrazovanje, Doktorand, Euromediteranski stalni sveučilišni forum, Fakultet, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli, Filozofski fakultet u Puli, Financije, Francuska, Glas Istre, Gospodarstvo, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatska kuna, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod u Istri, Hrvatski sabor, Indija, Istra, Italija, Javno sveučilište, Juraj Dobrila, Latinski jezik, Marčelo Dujanić, Marketing, Mate Balota, Ministar, Muzička akademija u Puli, Njemačka, Obrazovanje, Pazin, Peru, Podunavska rektorska konferencija, Portugal, Poslijediplomsko obrazovanje, Povijest, Preddiplomsko obrazovanje, Proračunski izdatak, Pula, Rektor, Rimska književnost, Robert Matijašić, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija, Statut, Sveučilišna knjižnica u Puli, Sveučilište, ..., Sveučilište u Rijeci, Talijanska književnost, Talijanski jezik, Tone Peruško, Turizam, Urbano područje, Visoka škola, Vlada Republike Hrvatske, 16. travnja, 19. studenoga, 1950-ih, 1960-ih, 1960., 1961., 1962., 20. stoljeće, 2006., 21. prosinca, 21. stoljeće, 29. rujna. Proširite indeks (20 više) »
Alfio Barbieri
Alfio Barbieri (Bale, 10. studenoga 1956.), hrvatski ekonomist, trenutačni rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Alfio Barbieri · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Biskup · Vidi više »
Diplomsko obrazovanje
Diplomsko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe po završetku koje se dobiva akademski naziv magistra, profesionalna ili akademska potvrda, ili druga kvalifikacija za koju je preduvjet općenito bio dovršetak preddiplomskog studija, a normalno se smatra dijelom visokog obrazovanja.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Diplomsko obrazovanje · Vidi više »
Doktorand
Doktorand (lat. doctorandus dosl. onaj koji se sprema postati učitelj), naziv je studenta poslijediplomskog doktorskog studija u pojedinim zemljama.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Doktorand · Vidi više »
Euromediteranski stalni sveučilišni forum
Euromediteranski stalni sveučilišni forum (EPUF, engl. Euromed Permanent University Forum), mreža je od više od 100 euromediteranskih visokoobrazovnih i istraživačkih ustanova osnovana u Tamperu u Finskoj 2006.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Euromediteranski stalni sveučilišni forum · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Fakultet · Vidi više »
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli · Vidi više »
Filozofski fakultet u Puli
Filozofski fakultet u Puli osnovan je 1961. kao Pedagoška akademija, od 2006. kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli djeluje pod nazivom Odjel za humanističke znanosti, a od 2015. pod nazivom Filozofski fakultet u Puli.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Filozofski fakultet u Puli · Vidi više »
Financije
Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Financije · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Francuska · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Glas Istre · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Gospodarstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod u Istri
Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski narodni preporod u Istri · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski sabor · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Indija · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Italija · Vidi više »
Javno sveučilište
Sveučilišnog koledža u Londonu. Javno sveučilište jest sveučilište koje se uglavnom financira javnim sredstvima kroz nacionalnu ili subnacionalnu vladu nasuprot privatnim sveučilištima.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Javno sveučilište · Vidi više »
Juraj Dobrila
Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Juraj Dobrila · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Latinski jezik · Vidi više »
Marčelo Dujanić
Marčelo Dujanić (Novaki kraj Pazina, 1942.), ekonomist.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Marčelo Dujanić · Vidi više »
Marketing
Marketing je postao zasebna cjelina koja se proučava unutar ekonomije Marketing je profitabilno zadovoljenje potreba.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Marketing · Vidi više »
Mate Balota
Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Mate Balota · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Ministar · Vidi više »
Muzička akademija u Puli
Muzička akademija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, visokoškolska glazbena ustanova u Puli, osnovana 1965. kao studij glazbenog odgoja na Pedagoškoj akademiji.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Muzička akademija u Puli · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Njemačka · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Obrazovanje · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Pazin · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Peru · Vidi više »
Podunavska rektorska konferencija
Podunavska rektorska konferencija (DRC, engl. Danube Rectors' Conference) mreža je od 56 visokoobrazovnih i istraživačkih ustanova iz 13 zemalja osnovana u Beču u Austriji 1983.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Podunavska rektorska konferencija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Portugal · Vidi više »
Poslijediplomsko obrazovanje
Poslijediplomsko obrazovanje obuhvaća posljednju, treću razinu visokog obrazovanja po završetku koje se stječe, ovisno o vrsti studija, akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti odnosno specijalista.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Poslijediplomsko obrazovanje · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Povijest · Vidi više »
Preddiplomsko obrazovanje
Preddiplomsko obrazovanje jest obrazovna razina po završetku koje se stječe zvanje tercijarnog prvostupnika (stručnog ili sveučilišnog).
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Preddiplomsko obrazovanje · Vidi više »
Proračunski izdatak
Proračunski izdatak ili financijski izdatak jest transfer novca i/ili imovine dodijeljenih nekoj ustanovi.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Proračunski izdatak · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Pula · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Rektor · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Rimska književnost · Vidi više »
Robert Matijašić
Robert Matijašić (Pula, 26. srpnja 1957.), hrvatski arheolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Robert Matijašić · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Rusija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Srbija · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Statut · Vidi više »
Sveučilišna knjižnica u Puli
Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Sveučilišna knjižnica u Puli · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Talijanska književnost
Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Talijanska književnost · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Talijanski jezik · Vidi više »
Tone Peruško
Tone Peruško (Premantura, 27. veljače 1905. – Pula, 1967.), hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Tone Peruško · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Turizam · Vidi više »
Urbano područje
Područje Velikog Tokija, najnapučenije područje na svijetu, nastanjuje 35 milijuna ljudi. Urbana područja s najmanje jednim milijunom stanovnika 2006. godine. Godine 1800. u gradovima je živjelo oko 3 % svjetskog stanovništva, a taj se broj do kraja dvadesetoga stoljeća povećao na 47 %. Karta svijeta s prikazom postotka stanovništva koje živi u gradskoj okolici. Urbano, urbanizirano ili gradsko područje, naseljeni je prostor koji obilježavaju velika gustoća stanovništva i naglašenost ljudskih promjena prostora u usporedbi s okolnim područjima.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Urbano područje · Vidi više »
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Visoka škola · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 16. travnja · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 19. studenoga · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 1950-ih · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 1962. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 20. stoljeće · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 2006. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 21. prosinca · Vidi više »
21. stoljeće
Početak 21.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 21. stoljeće · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i 29. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Pedagoška akademija u Puli, Sveučilište u Puli.