Brže od pregledniku!
44 odnosi: Ante Uglešić, Barcelona, Beč, Cambridge, Damir Magaš, Doktor, Dominikanci, Europa, Filozofski fakultet u Zadru, Gospić, Hrvatska, Hrvatski sabor, Kemija, Kirurgija, Medicina, Padova, Pariz, Prag, Pravo, Profesor, Sveučilište, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu, Zadar, Znanstvenik, 1222., 1229., 1303., 1320., 1348., 1365., 1396., 1807., 1955., 1956., 1961., 1975., 1979., 1994., 1996., 1998., 2002., 2015., 4. srpnja.
Ante Uglešić
Ante Uglešić (Božava, 3. rujna 1946) hrvatski arhitekt.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Ante Uglešić · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Barcelona · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Beč · Vidi više »
Cambridge
Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Cambridge · Vidi više »
Damir Magaš
Damir Magaš (Metković 1953.), znanstvenik, geograf, dekan Filozofskog fakulteta u Zadru 2000.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Damir Magaš · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Doktor · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Dominikanci · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Europa · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Filozofski fakultet u Zadru · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Gospić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Hrvatski sabor · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Kemija · Vidi više »
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Kirurgija · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Medicina · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Padova · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Pariz · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Prag · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Pravo · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Profesor · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Splitu · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Zadar · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i Znanstvenik · Vidi više »
1222.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1222. · Vidi više »
1229.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1229. · Vidi više »
1303.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1303. · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1320. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1348. · Vidi više »
1365.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1365. · Vidi više »
1396.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1396. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1807. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1961. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1979. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 2002. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 2015. · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Sveučilište u Zadru i 4. srpnja · Vidi više »
