18 odnosi: Apioideae, Azija, Štitarke, Biljke, Carl Linné, Celerolike, Dvosupnice, Europa, Grčka, Kukuta, Latinski jezik, List, Novi Zeland, Sjeverna Amerika, Sokrat, Vaskularne biljke, Velika kukuta, 1886..
Apioideae
Apioideae, potporodica štitarki.
Novi!!: Velika kukuta i Apioideae · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Velika kukuta i Azija · Vidi više »
Štitarke
Štitarke (celerovke, kimovke; lat. Apiaceae, Umbelliferae) su porodica dvosupnica kojoj pripada 418 rodova s 3.257 vrsta trajnih i jednogodišnjih zeleni, rjeđe polugrmova i grmova.
Novi!!: Velika kukuta i Štitarke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Velika kukuta i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Velika kukuta i Carl Linné · Vidi više »
Celerolike
Apium nodiflorum ili Helosciadium nodiflorum Celerolike (lat. Apiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida (Dvosupnice) koji obuhvaća 7 porodica, od kojih je najvažnija Apiaceae ili štitarke.
Novi!!: Velika kukuta i Celerolike · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Velika kukuta i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Velika kukuta i Europa · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Velika kukuta i Grčka · Vidi više »
Kukuta
Kukuta (pjegava velika kukuta, lat. Conium maculatum) je vrlo otrovna štitarka koja se koristi u narodnoj medicini.
Novi!!: Velika kukuta i Kukuta · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Velika kukuta i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Velika kukuta i List · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Velika kukuta i Novi Zeland · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Velika kukuta i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Novi!!: Velika kukuta i Sokrat · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Velika kukuta i Vaskularne biljke · Vidi više »
Velika kukuta
Velika kukuta (svinjac, živolina, lat. Conium), rod otrovnog ali i korisnog ljekovitog dvogodišnjeg raslinja iz porodice štitarki kojemu pripadaju 6 priznatih vrsta.
Novi!!: Velika kukuta i Velika kukuta · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Velika kukuta i 1886. · Vidi više »