Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Svjetska trgovinska organizacija

Indeks Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

56 odnosi: Antiglobalizacija, Švicarska, Ženeva, Bretton Woods, Cancún, Carina, Doha, Francuski jezik, Havana, Hrvatska, Katar, Kina, Maroko, Marrakech, Međunarodna organizacija, Meksiko, Ratifikacija, Seattle, Washington, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Slobodna trgovina, Službeni jezik, Trgovina, Ujedinjeni narodi, 1. ožujka, 1. rujna, 1. siječnja, 10. rujna, 11. prosinca, 13. prosinca, 14. rujna, 15. travnja, 18. svibnja, 1948., 1960., 1961., 1964., 1967., 1973., 1979., 1986., 1994., 1995., 1996., 1998., 1999., 20. stoljeće, 20. svibnja, 2000., 2001., ..., 2002., 2003., 2013., 3. prosinca, 30. studenog, 9. prosinca. Proširite indeks (6 više) »

Antiglobalizacija

Antiglobalizacija je naziv koji se često koristi za različite pokrete, ideologije, odnosno državne politike koji se na ovaj ili onaj način suprotstavljaju globalizaciji.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Antiglobalizacija · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Švicarska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr.: Genève, njem.: Genf, tal.: Ginevra, roh.: Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ženeva · Vidi više »

Bretton Woods

Bretton Woods može biti.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Bretton Woods · Vidi više »

Cancún

Cancún je grad u Meksiku koji se nalazi na poluotoku Yucatán, u najistočnijoj meksičkoj državi Quintana Roo.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Cancún · Vidi više »

Carina

Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Carina · Vidi više »

Doha

Doha (arapski: الدوحة, latinično: Ad-Dawḥah ili Ad-Dōḥah) je glavni grad države Katara.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Doha · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Francuski jezik · Vidi više »

Havana

Havana (špa. La Habana la a'ßana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeći trgovački centar Kube.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Havana · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Hrvatska · Vidi više »

Katar

Katar je država na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Katar · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Kina · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Maroko · Vidi više »

Marrakech

Marrakech ili Marrākeš (čit. Marakeš; berberski: Murakuš, ar.: مراكش, Marakš, fr.: Marrakech) je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Marrakech · Vidi više »

Međunarodna organizacija

Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodna organizacija · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Meksiko · Vidi više »

Ratifikacija

Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ratifikacija · Vidi više »

Seattle, Washington

Seattle je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Seattle, Washington · Vidi više »

Singapur

Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Singapur · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slobodna trgovina

Abraham Storck: Scene u južnoj luci s trgovcima Slobodna trgovina podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Slobodna trgovina · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Službeni jezik · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajni dućan s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Trgovina · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. ožujka · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. rujna · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1. siječnja · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 10. rujna · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 11. prosinca · Vidi više »

13. prosinca

13.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 13. prosinca · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 14. rujna · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 15. travnja · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 18. svibnja · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1948. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1961. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1967. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1973. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1979. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1986. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1996. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 20. stoljeće · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 20. svibnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2003. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 2013. · Vidi više »

3. prosinca

3.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 3. prosinca · Vidi više »

30. studenog

30.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 30. studenog · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: Svjetska trgovinska organizacija i 9. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

OMC, WTO.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »