Brže od pregledniku!
69 odnosi: Austrija, Španjolska, Štafeta 4 x 100 metara, Švedska, Češka, Bacanje diska, Bacanje kladiva, Bacanje koplja, Bacanje kugle, Barcelona, Belgija, Bergen, Berlin, Bruxelles, Christchurch, Danska, Dayron Robles, Desetoboj, Göteborg, Hag, Haile Gebrselassie, Harry Reynolds, Hengelo, Hicham El Guerrouj, Italija, Jan Železný, Japan, Javier Sotomayor, Jena, Kenenisa Bekele, Kevin Young, Kopenhagen, Kumamoto, London, Maraton, Međunarodni atletski savez, Michael Johnson, Milja, Nijmegen, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Novi Zeland, Ostrava, Polumaraton, Rim, Salamanca, Sergej Bubka, Sestriere, Sjedinjene Američke Države, ..., Skok s motkom, Skok u dalj, Skok u vis, Stuttgart, Svjetsko prvenstvo u atletici 1993., Svjetsko prvenstvo u atletici 2009., Tokio, Troskok, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Usain Bolt, Utrka na 100 metara, Utrka na 200 metara, Utrka na 400 metara, Utrka na 5000 metara, XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Yohan Blake. Proširite indeks (19 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Španjolska · Vidi više »
Štafeta 4 x 100 metara
Kraj finalne utrke na OI 2016. Štafeta 4 x 100 metara atletska je disciplina koja se trči u stazama preko jednog kruga staze, pri čemu četiri trkača trče po 100 metara.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Štafeta 4 x 100 metara · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Švedska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Češka · Vidi više »
Bacanje diska
Bacač diska u muzeju Louvre Olimpijskim igrama 1896. godine Bacanje diska je atletska disciplina s rotacijskim kretanjima kojim bacač nastoji baciti spravu što dalje.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bacanje diska · Vidi više »
Bacanje kladiva
John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bacanje kladiva · Vidi više »
Bacanje koplja
Ljetnim Olimpijskim igrama 1932. g. Bugarski bacač koplja, 1934. Bacanje koplja je športska disciplina u kojoj atletičari zaletom i specifičnim kretanjima pri izbačaju nastoje baciti koplje što dalje.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bacanje koplja · Vidi više »
Bacanje kugle
Bacač kugle Bacanje kugle je atletska disciplina u kojoj bacač nastoji baciti kuglu što dalje.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bacanje kugle · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Barcelona · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Belgija · Vidi više »
Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bergen · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Berlin · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Bruxelles · Vidi više »
Christchurch
Christchurch je najveći grad na Južnom otoku Novog Zelanda i drugi po veličini u državi.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Christchurch · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Danska · Vidi više »
Dayron Robles
Dayron Robles (Guantánamo, 19. studenog, 1986.) je kubanski atletski sprinter koji trči na disciplini 110 metara s preponama.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Dayron Robles · Vidi više »
Desetoboj
Desetoboj (grč. decathlon, deca - deset i athlon - natjecanje), atletski je višeboj za muškarce uveden 1884. godine u SAD-u. Na Olimpijskim igrama desetoboj je prvi put na rasporedu na Igrama u Stockholmu 1912. Natjecanje traje dva dana.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Desetoboj · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Göteborg · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Hag · Vidi više »
Haile Gebrselassie
Haile Gebrselassie (Asela, 18. travnja 1973.) je umirovljeni etiopski trkač na srednje i duge pruge.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Haile Gebrselassie · Vidi više »
Harry Reynolds
Harry "Butch" Reynolds (8. lipnja 1964.) je bivši američki atletski sprinter na 400 metara.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Harry Reynolds · Vidi više »
Hengelo
Hengelo je grad na istoku Nizozemske, u pokrajini Overijsselu.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Hengelo · Vidi više »
Hicham El Guerrouj
Hicham El Guerrouj (arapski: هشامالكروج) (Berkane, Maroko 14. rujna 1974.) je marokanski atletičar srednjoprugaš.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Hicham El Guerrouj · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Italija · Vidi više »
Jan Železný
Jan Železný (Mladá Boleslav, 16. lipnja 1966.) je bivši čehoslovački i češki atletski predstavnik u bacanju koplja.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Jan Železný · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Japan · Vidi više »
Javier Sotomayor
Javier Sotomayor Sanabria (Limonar, 13. listopada 1967.) je bivši kubanski atletičar koji je nastupao u skoku u vis.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Javier Sotomayor · Vidi više »
Jena
Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Jena · Vidi više »
Kenenisa Bekele
Kenenisa Bekele (Oromo: Qananiisaa baqqalaa, Amarik:ቀነኒሳ በቀለ; Bekoji, 13. lipnja 1982.) etiopski je dugoprugaš.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Kenenisa Bekele · Vidi više »
Kevin Young
Kevin Curtis Young (Watts, Kalifornija, 16. rujna 1966. -) bivši je američki atletičar.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Kevin Young · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Kopenhagen · Vidi više »
Kumamoto
Kumamoto (japanski:熊本市 Kumamoto-shi) je grad u Japanu na otoku Kyushu.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Kumamoto · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i London · Vidi više »
Maraton
Kenijac Samuel Wanjiru, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu Maraton je najduža trkačka atletska disciplina.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Maraton · Vidi više »
Međunarodni atletski savez
Međunarodni atletski savez je međunarodno udruženje nacionalnih atletskih saveza.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Međunarodni atletski savez · Vidi više »
Michael Johnson
Michael Duane Johnson, (Dallas, Teksas, 13. rujna 1967.) je američki sprinter, višestruki olimpijski pobjednik,svjetski prvak, donedavni svjetski rekorder.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Michael Johnson · Vidi više »
Milja
Rimskog carstva. Milja (lat. milia, množina od mille: tisuća) je naziv mnogih, vrlo različitih mjernih jedinica duljine.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Milja · Vidi više »
Nijmegen
Nijmegen (njemački: Nimwegen) je grad i luka na rijeci Waal u nizozemskoj pokrajini Gelderland.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Nijmegen · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Norveška · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Novi Zeland · Vidi više »
Ostrava
Ostrava (prije Moravská Ostrava, njem. Mährisch Ostrau) treći je po veličini grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Ostrava · Vidi više »
Polumaraton
Zagrebački polumaraton 2016. Polumaraton je trkačka atletska disciplina koja se izvodi na polovici dužine maratona, tj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Polumaraton · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Rim · Vidi više »
Salamanca
Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Salamanca · Vidi više »
Sergej Bubka
Spomenik u Bubkinu čast u Donecku Sergej Nazarovič Bubka (ukrajinski: Сергій Назарович Бубка - Serhij Nazarovyč Bubka, 4. prosinca 1963.) je bivši sovjetski i ukrajinski atletičar u disciplini skok motkom.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Sergej Bubka · Vidi više »
Sestriere
Sestriere (fra.: Sestrières) je alpsko mjesto u Italiji, udaljeno 17 kilometara od Francuske granice.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Sestriere · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skok s motkom
Skok s motkom je atletska sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Skok s motkom · Vidi više »
Skok u dalj
'''Skok u dalj''' thumb Skok u dalj je atletska disciplina, na programu već na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Skok u dalj · Vidi više »
Skok u vis
Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m. Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom).
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Skok u vis · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Stuttgart · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.
4.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Svjetsko prvenstvo u atletici 1993. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Olimpijski stadion na kojem se održava prvenstvo. Maskota SP 2009. ''"Berlino"''. Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Svjetsko prvenstvo u atletici 2009. · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Tokio · Vidi više »
Troskok
Troskok Troskok je atletska disciplina skakanja u dalj sa zaletom ili bez njega, a izvodi se s tri uzastopna skoka, tj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Troskok · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Usain Bolt
Usain Bolt pobjeđuje Usain Bolt (Trelawny, 21. kolovoza 1986.), sprinter s Jamajke.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Usain Bolt · Vidi više »
Utrka na 100 metara
Start utrke na 100 metara (muški) na Interkontinentalnom kupu u Splitu thumb Utrka na 100 metara smatra se klasičnom sprinterskom atletskom disciplinom.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Utrka na 100 metara · Vidi više »
Utrka na 200 metara
SP u Helsinkiju 2005. godine. Utrka na 200 metara jedna je od sprinterskih atletskih disciplina.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Utrka na 200 metara · Vidi više »
Utrka na 400 metara
Završnica utrke (SP 2007.) Utrka na 400 metara atletska je trkačka šprinterska disciplina i najduža od špritnerskih utrka u trkačkoj atletici tj.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Utrka na 400 metara · Vidi više »
Utrka na 5000 metara
Utrka na 5000 metara je popularna trkačka daljina poznata i kao 5 kilometara i 5 tisuća.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Utrka na 5000 metara · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
Yohan Blake
Yohan Blake (St. James, Jamajka, 26. prosinca 1989.), sprinter s Jamajke.
Novi!!: Svjetski atletski rekordi (muški) i Yohan Blake · Vidi više »
