Brže od pregledniku!
95 odnosi: Associated Press, Austrijska rukometna reprezentacija, Španjolska, Španjolska rukometna reprezentacija, Švedska, Švedska rukometna reprezentacija, Švicarska, Švicarska rukometna reprezentacija, Češka rukometna reprezentacija, Čehoslovačka, Čehoslovačka rukometna reprezentacija, COVID-19, Danska, Danska rukometna reprezentacija, Egipat, Egipatska rukometna reprezentacija, Europska prvenstva u rukometu, Europska prvenstva u rukometu za žene, Francuska, Francuska rukometna reprezentacija, Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Island, Japan, Jugoslavenska rukometna reprezentacija, Katar, Katarska rukometna reprezentacija, Koronavirusi, Mađarska rukometna reprezentacija, Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije, Međunarodni olimpijski odbor, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Njemačka rukometna reprezentacija, Norveška, Norveška rukometna reprezentacija, Poljska, Poljska rukometna reprezentacija, Portugal, Rukomet na Olimpijskim igrama, Rukometna reprezentacija DR Njemačke, Rukometna reprezentacija Zelenortske Republike, Rumunjska rukometna reprezentacija, Rusija, Ruska rukometna reprezentacija, Slovačka rukometna reprezentacija, Slovenska rukometna reprezentacija, Sovjetska rukometna reprezentacija, Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija, Svjetska antidopinška agencija, ..., Svjetska prvenstva u rukometu za žene, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1954., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1967., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1993., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1964., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska 1978., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019., Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1958., Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 1999., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 2021., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2001., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2017., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Japan 1997., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 1938., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2007., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003., Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1961., Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1982., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005., Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine, Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine, Treći Reich, Tunis, Tuniska rukometna reprezentacija, XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020., Zapadna Njemačka, 1938., 1954., 1993., 2001., 2005., 2015., 2019., 9. prosinca. Proširite indeks (45 više) »
Associated Press
Zgrada AP-a u New Yorku Associated Press je američka novinska agencija koja je nastala 1848. sredstvima šest novinskih listova iz New Yorka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Associated Press · Vidi više »
Austrijska rukometna reprezentacija
Austrijska rukometna reprezentacija predstavlja državu Austriju u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Austrijska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Španjolska · Vidi više »
Španjolska rukometna reprezentacija
Španjolska rukometna reprezentacija (2013) Španjolska rukometna reprezentacija predstavlja državu Španjolsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Španjolska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Švedska · Vidi više »
Švedska rukometna reprezentacija
Švedska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švedsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Švedska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Švicarska · Vidi više »
Švicarska rukometna reprezentacija
Švicarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švicarsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Švicarska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Češka rukometna reprezentacija
Češka rukometna reprezentacija predstavlja državu Češku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Češka rukometna reprezentacija · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Čehoslovačka · Vidi više »
Čehoslovačka rukometna reprezentacija
Čehoslovačka rukometna reprezentacija predstavljala je državu Čehoslovačku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Čehoslovačka rukometna reprezentacija · Vidi više »
COVID-19
Koronavirusna bolest 2019 (engl. coronavirus disease 2019), skraćeno: COVID-19, virusna je bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i COVID-19 · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Danska · Vidi više »
Danska rukometna reprezentacija
Danska rukometna reprezentacija predstavlja državu Dansku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Danska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Egipat · Vidi više »
Egipatska rukometna reprezentacija
Egipatska rukometna reprezentacija predstavlja državu Egipat u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Egipatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Europska prvenstva u rukometu
Europska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se svake druge godine od 1994. godine, a organizira ih EHF (Europska rukometna federacija).
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Europska prvenstva u rukometu · Vidi više »
Europska prvenstva u rukometu za žene
Europska rukometna prvenstva za žene se održavaju svake druge godine od 1994.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Europska prvenstva u rukometu za žene · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Francuska · Vidi više »
Francuska rukometna reprezentacija
Francuska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Francuska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Island · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Japan · Vidi više »
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Jugoslavenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Katar · Vidi više »
Katarska rukometna reprezentacija
Katarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Katar u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Katarska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Koronavirusi
ptičjeg infektivnog bronhitisa Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Koronavirusi · Vidi više »
Mađarska rukometna reprezentacija
Mađarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Mađarska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije
Republike Bosne i Hercegovine pod nadzorom srpskih snaga 1992. – 1995. Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji uvela je međunarodna zajednica zbog sudjelovanja Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Njemačka rukometna reprezentacija
Njemačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Njemačka rukometna reprezentacija · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Norveška · Vidi više »
Norveška rukometna reprezentacija
Norveška rukometna reprezentacija predstavlja državu Norvešku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Norveška rukometna reprezentacija · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Poljska · Vidi više »
Poljska rukometna reprezentacija
Reprezentacija i Predsjednik Republike Poljske Lech Kaczyński. Poljska rukometna reprezentacija predstavlja državu Poljsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Poljska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Portugal · Vidi više »
Rukomet na Olimpijskim igrama
100px Rukomet na Olimpijskim igrama je prvi puta uključen u program na Igrama u Berlinu 1936. godine, i to samo za muškarce.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Rukomet na Olimpijskim igrama · Vidi više »
Rukometna reprezentacija DR Njemačke
Istočnonjemačka rukometna reprezentacija predstavljala je državu DR Njemačku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Rukometna reprezentacija DR Njemačke · Vidi više »
Rukometna reprezentacija Zelenortske Republike
Rukometna reprezentacija Zelenortske Republike predstavlja Zelenortsku Republiku u rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Rukometna reprezentacija Zelenortske Republike · Vidi više »
Rumunjska rukometna reprezentacija
Rumunjska rukometna reprezentacija predstavlja državu Rumunjsku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Rumunjska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Rusija · Vidi više »
Ruska rukometna reprezentacija
Ruska rukometna reprezentacija predstavlja državu Rusiju u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Ruska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Slovačka rukometna reprezentacija
Slovačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Slovačku u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Slovačka rukometna reprezentacija · Vidi više »
Slovenska rukometna reprezentacija
Slovenska rukometna reprezentacija predstavlja državu Sloveniju u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Slovenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Sovjetska rukometna reprezentacija
Sovjetska rukometna reprezentacija predstavlja državu SSSR u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Sovjetska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija
Srpsko-crnogorska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Srbiju i Crnu Goru u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Svjetska antidopinška agencija
Uzorak urina prilikom testiranja protiv dopinga. Svjetska antidopinška agencija (francuski: Agence mondiale antidopage, AMA; engleski: World Anti-Doping Agency, WADA) neovisna je organizacija čija je uloga promicanje i koordinacija borbe protiv uporabe droga u sportu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetska antidopinška agencija · Vidi više »
Svjetska prvenstva u rukometu za žene
Svjetska prvenstva u rukometu za žene se održavaju od 1957.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetska prvenstva u rukometu za žene · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2013. bilo je 23.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1954.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1954. održano je u Švedskoj od 13. siječnja do 17. siječnja.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1954. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1967.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1967. održano je 12. do 21. siječnja u Švedskoj.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1967. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1993.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1993. održano je od 10. do 20. veljače u Švedskoj.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 1993. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2011. je 22.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1986. održano je u Švicarskoj od 25. veljače do 8. ožujka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1964.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1964. održano je u Čehoslovačkoj od 6. do 15. ožujka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1964. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1990. održano je od 28. veljače do 10. ožujka u Čehoslovačkoj.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska 1978.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1978. održano je u Danskoj od 26. siječnja do 5. veljače.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska 1978. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2019. je 26.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1958.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1958. održano je u DR Njemačkoj od 27. veljače do 8. ožujka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1958. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1974. održano je od 28. veljače do 10. ožujka u DR Njemačkoj.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 1999.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1999. održano je 1999. godine u Egiptu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 1999. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 2021.
27.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Egipat 2021. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1970. održano je u Francuskoj od 26. veljače do 8. ožujka.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2001.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2001. bilo je 17.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2001. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2017.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2017. je 25.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 2017. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.
29.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Japan 1997.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1997. održano je 1997. godine u Japanu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Japan 1997. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015. je 24.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 1938.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1938. održano je u Njemačkoj od 5. veljače do 6. veljače i bilo je to prvo svjetsko prvenstvo.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 1938. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2007.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2007. se održalo u Njemačkoj u dvanaest gradova, od 19. siječnja do 4. veljače 2007. godine.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023.
28.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2003. održano je u Portugalu od 20. siječnja do 2. veljače.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1961.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1961.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1961. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1982.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1982. održano je u SR Njemačkoj od 22. veljače do 7. ožujka 1982. godine.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – SR Njemačka 1982. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2005. održano je u Tunisu između 23. siječnja i 23. veljače.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine
Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine za muškarce (engl. IHF World Men's Handball Championship Division B) je bilo međunarodno rukometno natjecanje za muškarce, igrano od 1977.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine
Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine za muškarce (engl. IHF World Men's Handball Championship Division C) je bilo međunarodno rukometno natjecanje za muškarce, igrano od 1976.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Treći Reich · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Tunis · Vidi više »
Tuniska rukometna reprezentacija
Tuniska rukometna reprezentacija predstavlja državu Tunis u športu rukometu.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Tuniska rukometna reprezentacija · Vidi više »
XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.
jena s motivom XXXII. Olimpijskih igara u Tokiju Novi nacionalni stadion u Tokiju Države sudionice s brojem natjecatelja XXXII.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020. · Vidi više »
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i Zapadna Njemačka · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 1938. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 1954. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 2005. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 2019. · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Svjetsko prvenstvo u rukometu i 9. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Rukometna SP, SP u rukometu, Svjetska prvenstva u rukometu, Svjetska rukometna prvenstva, Svjetsko rukometno prvenstvo.
