Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

TB-51 Vukovar

Indeks TB-51 Vukovar

TB-51 Vukovar bio je ratni brod u sastavu Hrvatske ratne mornarice.

15 odnosi: AK-230, Brodski vijak, Dieselov motor, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Jugoslavenska ratna mornarica, Ratni brod, RTOP-41 Vukovar, Split, Torpedni brodovi klase Shershen, Vukovar, 1971., 1991., 2000., 2009..

AK-230

Bez opisa.

Novi!!: TB-51 Vukovar i AK-230 · Vidi više »

Brodski vijak

Brodski vijak. Vijak je na suvremenim brodovima najrašireniji tip brodskog propulzora i gotovo jedino sredstvo poriva.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Brodski vijak · Vidi više »

Dieselov motor

Dieselov motor ili dizelski motor, motor s unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Dieselov motor · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska ratna mornarica

Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Ratni brod

nosača zrakoplova USS ''Abraham Lincoln''Ratni brod je opći naziv za brodove upisane u flotnu listu ratne mornarice neke države.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Ratni brod · Vidi više »

RTOP-41 Vukovar

RTOP-41 Vukovar je ratni brod u sastavu Hrvatske ratne mornarice.

Novi!!: TB-51 Vukovar i RTOP-41 Vukovar · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Split · Vidi više »

Torpedni brodovi klase Shershen

Klasa Shershen je NATO oznaka za klasu sovjetskih torpednih brodova razvijenih 1960-ih godina.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Torpedni brodovi klase Shershen · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: TB-51 Vukovar i Vukovar · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: TB-51 Vukovar i 1971. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: TB-51 Vukovar i 1991. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: TB-51 Vukovar i 2000. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: TB-51 Vukovar i 2009. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

TB-51, TČ-222 Partizan II.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »