Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Termodinamika

Indeks Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

98 odnosi: Adijabatski proces, Agregacijsko stanje, Alat, Alatni stroj, Apsolutna ništica, Apsorpcija, Boyle-Mariotteov zakon, Brzina, Bušenje, Carnotov ciklus, Celzij, Deformacija, Degradacija, Dieselov ciklus, Djelotvornost, Električna energija, Energija, Energija zvuka, Entalpija, Entropija, Esej, Fizika, Fizikalna kemija, Francuski jezik, Gibanje, Gibbsova slobodna energija, Glodalica, Gorenje, Goriva, Grijanje, Hermann von Helmholtz, Idealni plin, Izobara, Izohore, Izoterma, James Prescott Joule, Kelvin, Kemijska energija, Kemijska reakcija, Kemijska tvar, Kinetička energija, Kinetička teorija plinova, Koncentracija, Kotao, Kružni termodinamički proces, Kvantiteta (razdvojba), Kvantna mehanika, Logaritam, Ludwig Boltzmann, Materija, ..., Mjerenje, Množina tvari, Molekula, Nakovanj (razdvojba), Nepovratni proces, Nicolas Léonard Sadi Carnot, Oblaci, Obujam, Okolina, Osjeti, Para, Parni stroj, Peć, Period, Perpetuum mobile, Plin, Pokus, Povratni proces, Proces, Prostorija, Rad (fizika), Rezanje, Sila, Sraz, Statistička fizika, Strojevi, Strojna obrada, Sustav, Svjetlosna energija, Tekućine, Temperatura, Tijelo (fizika), Tlak, Tokarenje, Toplina, Toplinski stroj, Trenje, Tvar, Ugljen, Unutarnja energija, Vjerojatnost, Voda, Vodena para, Vrelište, Vrijeme (fizika), Walther Hermann Nernst, Zakon očuvanja energije, Zrak. Proširite indeks (48 više) »

Adijabatski proces

Za idealni plin adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. °C. Adijabatski proces (grč. ἀδıάβατος: koji se ne može prijeći) je termodinamički proces u kojem nema izmjene topline između sustava i okoline.

Novi!!: Termodinamika i Adijabatski proces · Vidi više »

Agregacijsko stanje

Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.

Novi!!: Termodinamika i Agregacijsko stanje · Vidi više »

Alat

Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.

Novi!!: Termodinamika i Alat · Vidi više »

Alatni stroj

Tokarilica kao primjer alatnog stroja. tokarilici. sinkronom elektromotoru. prijenosnika. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. batom. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. žice ili cijevi. Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. titanijevim nitridom (TiN). reznog alata. tokarskog noža. Univerzalna tokarilica. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Alatni stroj za lepanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. točkasto zavarivanje. obradnom centru. Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. Industrijsko rezanje laserom čelika na CNC alatnom stroju. Alatni stroj je stroj za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih materijala.

Novi!!: Termodinamika i Alatni stroj · Vidi više »

Apsolutna ništica

K. Apsolutna ništica, apsolutna nula je donja granica (apsolutne) termodinamičke temperature koju je, zbog trećeg zakona termodinamike, nemoguće postići.

Novi!!: Termodinamika i Apsolutna ništica · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Termodinamika i Apsorpcija · Vidi više »

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Novi!!: Termodinamika i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Termodinamika i Brzina · Vidi više »

Bušenje

valjkaste (cilindrične) rupe u obratku. svrdla za bušenje. Prikaz raznih cilindričnih rupa (navrt, uvrt i provrt). Alati za zabušivanje ili označavanje središta rupe. Svrdlo za proširivanje rupe. Upuštalo za upuštanje krajeva rupe. upuštanja. cilindričnih krajeva rupe. razvrtalo sa spiralnim zubima, kontinuirano po cijeloj duljini brida, a služi za najfiniju obradu. Razvrtalo: a) ručno razvrtalo s cilindričnim drškom, b) strojno razvrtalo s koničnim drškom. svrdla za duboko bušenje. Prijenosna električna bušilica. Stupna bušilica. Stolno stupna bušilica. ureznice za izradu navoja. Bušenje je vrsta strojne obrade odvajanjem čestica kojim se posebnim alatom (svrdlom) izrađuju valjkaste (cilindrične) rupe u obratku.

Novi!!: Termodinamika i Bušenje · Vidi više »

Carnotov ciklus

Svaki termodinamički sustav postoji u određenom stanju.

Novi!!: Termodinamika i Carnotov ciklus · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Termodinamika i Celzij · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Termodinamika i Deformacija · Vidi više »

Degradacija

Degradacija (kasnolat. degradatio, prema lat. gradus: stupanj) može značiti.

Novi!!: Termodinamika i Degradacija · Vidi više »

Dieselov ciklus

Dieselov proces je termodinamički proces koji prati tlak i volumen izgarajuće komore u Dieselovu motoru.

Novi!!: Termodinamika i Dieselov ciklus · Vidi više »

Djelotvornost

toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.

Novi!!: Termodinamika i Djelotvornost · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Termodinamika i Električna energija · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Termodinamika i Energija · Vidi više »

Energija zvuka

longitudinalnih valova u zraku. Energija zvuka ili energija zvučnog vala nastaje pri pri širenju vala u svim smjerovima od njegova izvora djelić mase m ima brzinu v.

Novi!!: Termodinamika i Energija zvuka · Vidi više »

Entalpija

Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.

Novi!!: Termodinamika i Entalpija · Vidi više »

Entropija

toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.

Novi!!: Termodinamika i Entropija · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Termodinamika i Esej · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Termodinamika i Fizika · Vidi više »

Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.

Novi!!: Termodinamika i Fizikalna kemija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Termodinamika i Francuski jezik · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Termodinamika i Gibanje · Vidi više »

Gibbsova slobodna energija

Egzotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se oslobađa toplina. Endotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se veže toplina. bar. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu. Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija (oznaka G) je fizikalna veličina koja opisuje oslobođenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom (reverzibilnom) procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p. Definirana je kao entalpija H umanjena za umnožak entropije S i temperature T: ili gdje je: V - volumen, a U - unutarnja energija termodinamičkog sustava.

Novi!!: Termodinamika i Gibbsova slobodna energija · Vidi više »

Glodalica

'''Okomita glodalica'''. 1: glodalo 2: vreteno 3: gornji prijenos i nosač vretena 4: stub 5: stol 6: Y-koordinata vodilica 7: koljeno 8: baza '''Vodoravna glodalica'''. 1: baza ili osnova 2: stub 3: koljeno 4 & 5: radni stol (x-os vodilica je uključena) 6: nosač vretena 7: vreteno s glodalom. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Kod protusmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku. Kod istosmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od većem prema manjem presjeku. Čeono glodalo. Glodalica je ime za alatni stroj koji služi za obradu čvrstih materijala skidanjem čestica okretnim alatima.

Novi!!: Termodinamika i Glodalica · Vidi više »

Gorenje

Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.

Novi!!: Termodinamika i Gorenje · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Novi!!: Termodinamika i Goriva · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Novi!!: Termodinamika i Grijanje · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Termodinamika i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Idealni plin

Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.

Novi!!: Termodinamika i Idealni plin · Vidi više »

Izobara

meteorološkoj karti. P-V (tlak - volumen) dijagram za idealni Dieselov ciklus. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu. Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje (crveno). Izobare (grč. isos.

Novi!!: Termodinamika i Izobara · Vidi više »

Izohore

p-V (tlak - obujam) dijagram za teoretski Otto proces. Izohore su od 2 - 3 i 4 - 1. Taktovi Otto ciklusa. Izohore (grč. ἴσος: jednak + χώρα: prostor, mjesto) su krivulje koje grafički predočuju odnos između tlaka i temperature nekoga plina ili tekućine, ako se obujam (volumen) sustava održava konstantnim.

Novi!!: Termodinamika i Izohore · Vidi više »

Izoterma

obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura (izotermi). Boyle-Mariotteov zakon. Izoterma (grčki ισος - "isto", "jednako", i θερμη - "toplina") je izolinija temperature (crta iste temperature) ili crta koja na zemljopisnoj karti spajaju točke jednakih vrijednosti temperature (atmosfere, mora i drugog).

Novi!!: Termodinamika i Izoterma · Vidi više »

James Prescott Joule

Jouleov uređaj. Jouleov uređaj iz 1845. otpora. adijabatskom ekspanzijom kroz uzak ventil ili kapilaru. Jouleov proces ili Braytonov ciklus. James Prescott Joule (Salford, pored Manchestera, 24. prosinca 1818. - Sale, 11. listopada 1889.), engleski fizičar.

Novi!!: Termodinamika i James Prescott Joule · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Termodinamika i Kelvin · Vidi više »

Kemijska energija

Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.

Novi!!: Termodinamika i Kemijska energija · Vidi više »

Kemijska reakcija

Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.

Novi!!: Termodinamika i Kemijska reakcija · Vidi više »

Kemijska tvar

Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.

Novi!!: Termodinamika i Kemijska tvar · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Termodinamika i Kinetička energija · Vidi više »

Kinetička teorija plinova

kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.

Novi!!: Termodinamika i Kinetička teorija plinova · Vidi više »

Koncentracija

U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.

Novi!!: Termodinamika i Koncentracija · Vidi više »

Kotao

Izgled postrojenja s kotlovima. generatora pare ili parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. parnim domom na vrhu. vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom. ogrjevno drvo. Kotao je velika posuda koja služi za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i slično.

Novi!!: Termodinamika i Kotao · Vidi više »

Kružni termodinamički proces

Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. Rankineov ciklus kao primjer kružnog termodinamičkog procesa. Kružni termodinamički proces ili kružni proces je niz promjena stanja nekog termodinamičkog sustava, koje se periodički ponavljaju, a pritom sustav uvijek iznova dolazi u početno stanje.

Novi!!: Termodinamika i Kružni termodinamički proces · Vidi više »

Kvantiteta (razdvojba)

Kvantiteta (njem. Quantität  kvantiteta, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Termodinamika i Kvantiteta (razdvojba) · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Termodinamika i Kvantna mehanika · Vidi više »

Logaritam

e, plavo po bazi 2 Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Što pišemo na sljedeći način: Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: Negativni logaritam se piše kao n.

Novi!!: Termodinamika i Logaritam · Vidi više »

Ludwig Boltzmann

Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.

Novi!!: Termodinamika i Ludwig Boltzmann · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Termodinamika i Materija · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Termodinamika i Mjerenje · Vidi više »

Množina tvari

Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA).

Novi!!: Termodinamika i Množina tvari · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Termodinamika i Molekula · Vidi više »

Nakovanj (razdvojba)

*Nakovanj, alat.

Novi!!: Termodinamika i Nakovanj (razdvojba) · Vidi više »

Nepovratni proces

energije). Nepovratni proces, neobrativi proces ili ireverzibilni proces je proces u kojem se prilikom prelaska energije iz jednog oblika u drugi dio energije gubi u okolinu i entropija fizikalnoga sustava raste.

Novi!!: Termodinamika i Nepovratni proces · Vidi više »

Nicolas Léonard Sadi Carnot

Nicolas Léonard Sadi Carnot (Pariz, 1. lipnja 1796. – Pariz, 24. kolovoza 1832.), francuski fizičar.

Novi!!: Termodinamika i Nicolas Léonard Sadi Carnot · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Termodinamika i Oblaci · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Termodinamika i Obujam · Vidi više »

Okolina

* okolina (psihologija), u psihologiji, je prirodno ili umjetno stvoreno ili društveno okruženje u kojem ljudi djeluju.

Novi!!: Termodinamika i Okolina · Vidi više »

Osjeti

Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.

Novi!!: Termodinamika i Osjeti · Vidi više »

Para

Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.

Novi!!: Termodinamika i Para · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Termodinamika i Parni stroj · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Novi!!: Termodinamika i Peć · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Termodinamika i Period · Vidi više »

Perpetuum mobile

Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Perpetuum mobile (lat.: neprestano pokretljivo) je naziv za stroj koji bi, stavljen jednom u gibanje i ne trošeći energiju, nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan mehanički rad.

Novi!!: Termodinamika i Perpetuum mobile · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Termodinamika i Plin · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Termodinamika i Pokus · Vidi više »

Povratni proces

toplinske energije s okolinom. Povratni proces, obrativi proces ili reverzibilni proces je proces u kojem se energija pretvara iz jednog oblika u drugi bez gubitaka i entropija fizikalnoga sustava ostaje nepromijenjena.

Novi!!: Termodinamika i Povratni proces · Vidi više »

Proces

Proces (lat. processus: napredak, razvoj) može značiti.

Novi!!: Termodinamika i Proces · Vidi više »

Prostorija

Prostorija je prostor unutar građevine.

Novi!!: Termodinamika i Prostorija · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Termodinamika i Rad (fizika) · Vidi više »

Rezanje

reznog alata. tokarskog noža. Motorna pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Nekoliko vrsta sjekira. Nož. Mačeta. Katana. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Valjkasto glodalo za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN. svrdla za bušenje. alatnom stroju. rezanja vodenim mlazom. Rezanje ili sječenje je mehanički postupak obrade materijala kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (zarezivanje) odvaja od cjeline.

Novi!!: Termodinamika i Rezanje · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Termodinamika i Sila · Vidi više »

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Novi!!: Termodinamika i Sraz · Vidi više »

Statistička fizika

kinetičke energije molekula. Statistička fizika je grana teorijske fizike koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja atoma i molekula.

Novi!!: Termodinamika i Statistička fizika · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Termodinamika i Strojevi · Vidi više »

Strojna obrada

tokarilici. Osnovni postupak strojne obrade odvajanjem čestica. Stupnjevi i razredi hrapavosti površina i strojne obrade. Grubo uzdužno tokarenje. Mala glodalica. tekućinom. blanjalica Alat za provlačenje (izvlačila ili provlačila) za završnu obradu. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. lepanja Strojna obrada se može podijeliti na strojnu obradu odvajanjem čestica i na strojnu obradu bez odvajanja čestica.

Novi!!: Termodinamika i Strojna obrada · Vidi više »

Sustav

Sustav je uređena cjelina.

Novi!!: Termodinamika i Sustav · Vidi više »

Svjetlosna energija

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. Troši oko šestinu električne energije kao električna žarulja jednake svjetlosne snage. Svjetlosna energija ili količina svjetlosti (oznaka Qs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje energiju elektromagnetskoga zračenja onih valnih duljina (380 do 780 nm) za koje je ljudsko oko osjetljivo (ljudsko je oko najosjetljivije za valnu duljinu svjetlosti od 555 nm, to jest tada je najveća svjetlosna učinkovitost).

Novi!!: Termodinamika i Svjetlosna energija · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Termodinamika i Tekućine · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Termodinamika i Temperatura · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Termodinamika i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Termodinamika i Tlak · Vidi više »

Tokarenje

tokarilici. tokarskog noža. Izbor režima obrade kod tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. Grubo uzdužno tokarenje. Završno ili fino tokarenje. Uzdužno tokarenje je osnovna operacija tokarenja. Poprečno ili plansko tokarenje. Izrada utora tokarenjem. Izrada utora tokarenjem. drva. Univerzalna tokarilica. Suport ili nosač alata tokarilice. CNC tokarilica. Tokarenje je postupak obrade metala skidanjem čestica kojim se proizvode obratci rotacijskih površina (valjkasti proizvodi).

Novi!!: Termodinamika i Tokarenje · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Termodinamika i Toplina · Vidi više »

Toplinski stroj

Parni stroj u radu. benzinskog četverotaktnog motora. Toplinski stroj, u termodinamici, je stroj koji vrši pretvorbu topline u mehanički rad.

Novi!!: Termodinamika i Toplinski stroj · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Termodinamika i Trenje · Vidi više »

Tvar

Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.

Novi!!: Termodinamika i Tvar · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Termodinamika i Ugljen · Vidi više »

Unutarnja energija

Unutarnja energija zavisi od strukture i termodinamičkog stanja tijela, a predstavlja zbroj ukupne potencijalne energije i kinetičke energije njegovih sastavnih čestica.

Novi!!: Termodinamika i Unutarnja energija · Vidi više »

Vjerojatnost

Vjerojatnost je pojam povezan s predviđanjem i analizom slučajnih pojava.

Novi!!: Termodinamika i Vjerojatnost · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Termodinamika i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Termodinamika i Vodena para · Vidi više »

Vrelište

Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.

Novi!!: Termodinamika i Vrelište · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Termodinamika i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Walther Hermann Nernst

Walther Hermann Nernst (Wąbrzeźno, 25. lipnja 1864. – Niwica, 18. studenog 1941.), njemački fizičar i kemičar.

Novi!!: Termodinamika i Walther Hermann Nernst · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Termodinamika i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Termodinamika i Zrak · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Nauka o toplini, Tehnička termomehanika, Tehnička termomehanika (termodinamika), Znanost o toplini.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »