Brže od pregledniku!
106 odnosi: Atmosfera, Bar (jedinica), Bunker, Carnotov ciklus, Cilindar, Dim, Dimni plin, Dimnjak, Djelotvornost, Drugi zakon termodinamike, Ekspanzija, Elektrane i elektroenergetske mreže, Električna energija, Električni generator, Elektricitet, Elektroenergetski sustav, Emisija, Energija, Entalpija, Generator pare, Geotermalna elektrana, Giovanni Branca, Gorenje, Goriva, Grijanje, Gustoća, Hlađenje, Isparavanje, Ispirač plinova, Izmjenjivač topline, James Watt, Kavitacija, Kemijska energija, Kogeneracija, Koks, Kombinirane termoelektrane, Komora izgaranja, Kompresijski omjer, Kompresor, Kondenzacija, Kotao, Legirani čelik, Lopatica, Lopatica turbine, Mehanička energija, Metalurgija, Mjerna veličina, Mlazni motor, Napojna voda, Nuklearna elektrana, ..., Obujam, Odsumporivanje dimnog plina, Okoliš, Opterećenje, Otplinjač, Para, Parna turbina, Parni bubanj, Parni kondenzator, Parni stroj, Plinovi izgaranja, Plinska elektrana, Plinska turbina, Plinski motor, Pneumatika, Pogon, Pokretna traka, Predgrijač zraka, Pregrijač, Preobrazba, Prirodni plin, Protokol iz Kyota, Puzanje, Rad (fizika), Radni medij, Rankineov ciklus, Rotor, Rotor (elektrotehnika), Sisaljka, Snaga, Staklenički efekt, Stupanj iskorištenja, Sumpor, Sumporov(IV) oksid, Tekućine, Temperatura, Temperatura zasićenja, Termodinamika, Tlak, Toplina, Toplinski spremnik, Transformator, Trofazna struja, Turbina, Ugljen, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Vatrocijevni kotao, Ventilator, Visoka peć, Voda, Vodena para, Vodocijevni kotao, Vratilo, Zagađenje, Zagrijač vode. Proširite indeks (56 više) »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Termoelektrane i Atmosfera · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Termoelektrane i Bar (jedinica) · Vidi više »
Bunker
Bunker bivše JNA u Pasaduru Bunker je manja obrambena građevina u kojoj su korisnici zaštićeni od direktne opasnosti.
Novi!!: Termoelektrane i Bunker · Vidi više »
Carnotov ciklus
Svaki termodinamički sustav postoji u određenom stanju.
Novi!!: Termoelektrane i Carnotov ciklus · Vidi više »
Cilindar
* valjak, geometrijsko tijelo.
Novi!!: Termoelektrane i Cilindar · Vidi više »
Dim
Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.
Novi!!: Termoelektrane i Dim · Vidi više »
Dimni plin
Termoelektrana Plomin. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen. Protustrujno mokro otprašivanje s raspršivanjem. Dimni plin je plin nastao kao proizvod izgaranja u peći, generatoru pare (termoelektrana), kotlu ili bilo kojem ložištu, a predstavlja smjesu plinova nastalih oksidacijom gorivih sastojaka u gorivu, te dušika i viška kisika koji ne sudjeluju u toj kemijskoj reakciji.
Novi!!: Termoelektrane i Dimni plin · Vidi više »
Dimnjak
m Dimnjak je okomita konstrukcija na građevinama ili primjerice brodovima za ispuštanje dima, plina, pare iz peći, reaktora, toplana ili industrijskih postrojenja u atmosferu.
Novi!!: Termoelektrane i Dimnjak · Vidi više »
Djelotvornost
toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.
Novi!!: Termoelektrane i Djelotvornost · Vidi više »
Drugi zakon termodinamike
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Premda je perpetuum mobile proglašen nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Parni stroj u radu. Nikada se sva toplina ne može pretvoriti u mehanički rad. Drugi zakon termodinamike upućuje na smjer u kojem se odvija pretvorba toplinske energije u mehaničku.
Novi!!: Termoelektrane i Drugi zakon termodinamike · Vidi više »
Ekspanzija
* Ekspanzija (fizika), kontrolirano širenje čestice, moglo bi se reći i kontrolirana eksplozija.
Novi!!: Termoelektrane i Ekspanzija · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Termoelektrane i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Termoelektrane i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Termoelektrane i Električni generator · Vidi više »
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Novi!!: Termoelektrane i Elektricitet · Vidi više »
Elektroenergetski sustav
Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.
Novi!!: Termoelektrane i Elektroenergetski sustav · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Termoelektrane i Emisija · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Termoelektrane i Energija · Vidi više »
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Novi!!: Termoelektrane i Entalpija · Vidi više »
Generator pare
vatrocijevnog kotla koja ima dva paralelna ložišta, tj. dvije cijevi po dužini kotla, a koristio se polovinom 19 stoljeća. Glavni dijelovi generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. vodocijevnog kotla (gore je parni bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). MW. Postavljanje snopa isparivačkih cijevi generatora pare. Trodomni vodocijevni kotao s tri doma (gore je parni bubanj a dolje su dva vodna bubnja) i prirodnim kruženjem vode. Vodocijevni kotao s jednim domom (parni bubanj) i prirodnim kruženjem vode. parne lokomotive. Škotski kotao. Sekcijski generator pare tvrtke "Babcock & Wilcox". Trodomni generator pare tvrtke "Yarrow", gore je parni bubanj a dolje su dva vodna bubnja i s prirodnim kruženjem vode. parne lokomotive. parnim bubnjem i prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). Vodocijevni kotao s prisilnim kruženjem vode. Napojna pumpa generatora pare. Generator pare ili parni kotao je kotao koji služi za proizvodnju vodene pare određenog tlaka i temperature, koja služi kao radni fluid za pogon parnih turbina (za proizvodnju električne energije u termoelektranama, za pogon velikih brodova, za pogon parnih lokomotiva i drugo), te za prijenos toplinske energije za razne pomoćne uređaje (za grijanje na primjer).
Novi!!: Termoelektrane i Generator pare · Vidi više »
Geotermalna elektrana
Geotermalna elektrana Larderello (Italija). tal. Valle del Diavolo). Geotermalna elektrana West Ford Flat je jedna od 22 geotermalne elektrane, koja je dio geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). Geotermalna elektrana Hellisheiði (Island). Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. Geotermalna elektrana Wairakei (Novi Zeland). Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom 1:Deaerizirani spremnik 2:Pumpe 3:Izmjenjivač topline 4:Zgrada s turbinama 5:Proizvodna bušotina 6:Utisna bušotina 7:Topla voda za centralno grijanje 8:Porozni sedimenti 9:Zgusnuti sedimenti 10:Kristalne stijene. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva, već se crpi iz zemlje.
Novi!!: Termoelektrane i Geotermalna elektrana · Vidi više »
Giovanni Branca
Giovanni Branca (22. travnja 1571., Sant'Angelo in Lizzola – 24. siječnja 1645., Loreto) bio je talijanski inženjer i arhitekt, zapamćen do danas po uređaju kojeg neki komentatori smatraju pretečom parne turbine.
Novi!!: Termoelektrane i Giovanni Branca · Vidi više »
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Novi!!: Termoelektrane i Gorenje · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Termoelektrane i Goriva · Vidi više »
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Novi!!: Termoelektrane i Grijanje · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Termoelektrane i Gustoća · Vidi više »
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Novi!!: Termoelektrane i Hlađenje · Vidi više »
Isparavanje
ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.
Novi!!: Termoelektrane i Isparavanje · Vidi više »
Ispirač plinova
Protustrujno mokro otprašivanje s raspršivanjem. Mokri otprašivač s pregradama. ciklonskog odvajanja. ciklonskog odvajača (separatora). Ispirač plinova ili skruber je uređaj koji omogućuje prikupljanje krutih čestica zbog dodira onečišćenog plina s odgovarajućom kapljevinom.
Novi!!: Termoelektrane i Ispirač plinova · Vidi više »
Izmjenjivač topline
Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.
Novi!!: Termoelektrane i Izmjenjivač topline · Vidi više »
James Watt
Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.
Novi!!: Termoelektrane i James Watt · Vidi više »
Kavitacija
Brodski vijak (pokus u vodenom tunelu) na kojem se pojavljuje kavitacija. Mlaz fluida velike brzine djeluje na čvrstu površinu. Oštećenje od kavitacije na ploči ventila (hidraulička pumpa s aksijalnim klipom). Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". umora materijala i katastrofalnog kvara. crpku (pumpu). centrifugalne sisaljke. Način rada crpke. dizelskim motorima. mlijeka služi za duže čuvanje mlijeka. Bubrežni kamenac veličine 8 milimetara. Kod dupina kavitacija može oštetiti kožu. Rak " pištolj " razvio je takva kliješta, čije "škljocanje" izaziva lokalni kavitacijski udar, kojim ubija manje ribe. Rak " ravnokrilac " koristi kavitaciju da ošamuti, smrvi i tako otvori školjke kojima se hrani. Kavitacija (njem. Kavitation, engl., franc. cavitation, prema kasnolat. cavitas, od lat. cavus: šupalj, prazan) je šupljina, praznina ili prazan prostor.
Novi!!: Termoelektrane i Kavitacija · Vidi više »
Kemijska energija
Kemijska energija se može definirati kao rad koji obave električne sile prilikom preslagivanja električnih naboja – protona i elektrona – u kemijskim procesima.
Novi!!: Termoelektrane i Kemijska energija · Vidi više »
Kogeneracija
266x266px Kogeneracija (engl. Combined Heat and Power ili CHP) je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.
Novi!!: Termoelektrane i Kogeneracija · Vidi više »
Koks
Sirovi koks. Ljevaonički koks. Koksna peć. Koks je visokokalorično umjetno kruto gorivo, dobiveno suhom destilacijom kamenog ugljena ili lignita, uz potpuni ili djelomični nedostatak zraka.
Novi!!: Termoelektrane i Koks · Vidi više »
Kombinirane termoelektrane
Kombinirane termoelektrane su energetska postrojenja koja su sastavljena od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela.
Novi!!: Termoelektrane i Kombinirane termoelektrane · Vidi više »
Komora izgaranja
Komora izgaranja Rolls-Royce Turboméca Adour avionskog motora Komora izgaranja je komponenta plinske turbine ili mlaznog motora u kojoj se odvija izgaranje goriva.
Novi!!: Termoelektrane i Komora izgaranja · Vidi više »
Kompresijski omjer
Kompresijski omjer (Ψ) predstavlja omjer tlakova u tlačnom (5) i usisnom vodu cilindra (4).
Novi!!: Termoelektrane i Kompresijski omjer · Vidi više »
Kompresor
Mali kompresor u hladnjaku. Vijčani kompresor zraka. klip, 3. usisni ventil, 4. tlačni ventil, 5. ojnica, 6. koljenasto vratilo. Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Dijelovi krilnog kompresora: 1. kućište kompresora, 2. rotor, 3. krila, 4. opruga. zupčanici s 2 zuba). Presjek kroz vijčani kompresor zraka. Način rada aksijalnog turbokompresora. Prikaz tipičnog modernog injektora. Kompresor (njem. Kompressor, prema lat. compressus: stisnut) je stroj ili uređaj za stlačivanje (kompresija) plina ili pare.
Novi!!: Termoelektrane i Kompresor · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Termoelektrane i Kondenzacija · Vidi više »
Kotao
Izgled postrojenja s kotlovima. generatora pare ili parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. parnim domom na vrhu. vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom. ogrjevno drvo. Kotao je velika posuda koja služi za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i slično.
Novi!!: Termoelektrane i Kotao · Vidi više »
Legirani čelik
Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Pužni prijenosnik. Spiralna torziona opruga na alarmnom satu. Jednostavni kuglični ležaj. četverotaktnog motora Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojima su razne faze čelika stabilne. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi, tj.
Novi!!: Termoelektrane i Legirani čelik · Vidi više »
Lopatica
200px 150px 150px 150px je plosnata kost ramenog obruča, koja ima oblik trokuta.
Novi!!: Termoelektrane i Lopatica · Vidi više »
Lopatica turbine
Lopatice plinske turbine Lopatice turbine sastavni su dijelovi plinskih ili parnih turbina.
Novi!!: Termoelektrane i Lopatica turbine · Vidi više »
Mehanička energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.
Novi!!: Termoelektrane i Mehanička energija · Vidi više »
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Novi!!: Termoelektrane i Metalurgija · Vidi više »
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.
Novi!!: Termoelektrane i Mjerna veličina · Vidi više »
Mlazni motor
Mlazni motor je motor koji ispušta plin koji se kreće velikom brzinom ostvarujući tako silu potiska.
Novi!!: Termoelektrane i Mlazni motor · Vidi više »
Napojna voda
Napojna pumpa za dovod napojne vode. kamenca (kalcijev karbonat). termoelektrani. kotla Napojna voda je obrađena voda koja se koristi u kotlovima (generator pare) za proizvodnju pare (za pogon parne turbine) ili tople vode u termoelektranama i ostalim termoenergetskim postrojenjima (nuklearne elektrane, bioelektrane, toplane - elektrane).
Novi!!: Termoelektrane i Napojna voda · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Termoelektrane i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Termoelektrane i Obujam · Vidi više »
Odsumporivanje dimnog plina
sumporova dioksida SO2. termoelektrani "G. G. Allen". Odsumporivanje dimnog plina je tehnologija uklanjanja sumpora iz dimnog plina.
Novi!!: Termoelektrane i Odsumporivanje dimnog plina · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: Termoelektrane i Okoliš · Vidi više »
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Novi!!: Termoelektrane i Opterećenje · Vidi više »
Otplinjač
napojna pumpa. Otplinjač ili deaerator je uređaj u kojem se vrši toplinsko otplinjavanje napojne vode, gdje se voda zagrijava u direktnom kontaktu s parom, prilikom čega se smanjuje topivost kisika u vodi iz koje se on na taj način otplinjava.
Novi!!: Termoelektrane i Otplinjač · Vidi više »
Para
Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.
Novi!!: Termoelektrane i Para · Vidi više »
Parna turbina
elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.
Novi!!: Termoelektrane i Parna turbina · Vidi više »
Parni bubanj
generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. vodocijevnog kotla (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). MW. Parni bubanj ili parni dom je dio vodocijevnog kotla (generator pare) u kojem se odvajaju mjehurići pare od vode, pa je donji dio ispunjen vodom a u gornjem dijelu se skuplja zasićena para.
Novi!!: Termoelektrane i Parni bubanj · Vidi više »
Parni kondenzator
Presjek kroz tipični parni kondenzator hlađen rashladnom vodom. Kondenzator pare ili parni kondenzator je izraz kojim se naziva vodom ili zrakom hlađeni izmjenjivač topline ugrađen na povratnoj cijevi pare iz uređaja koji je koriste.
Novi!!: Termoelektrane i Parni kondenzator · Vidi više »
Parni stroj
stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.
Novi!!: Termoelektrane i Parni stroj · Vidi više »
Plinovi izgaranja
Izgaranje je kemijski proces kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Novi!!: Termoelektrane i Plinovi izgaranja · Vidi više »
Plinska elektrana
335x335px Plinske elektrane pripadaju skupini termoelektrana.
Novi!!: Termoelektrane i Plinska elektrana · Vidi više »
Plinska turbina
turbo-mlazni motor, presječen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno, dvostepena turbina. Braytonov ciklus. Presjek kroz mlazni motor. Presjek kroz turbinsku lopaticu za visoke tlakove. Način rada aksijalnog turbokompresora. Plinska turbina je energetski stroj koji pretvara energiju plinova povišenoga tlaka i temperature u koristan mehanički rad (turbina).
Novi!!: Termoelektrane i Plinska turbina · Vidi više »
Plinski motor
Model plinskog motora Hartop tipa S Plinski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji kao gorivo koristi plin.
Novi!!: Termoelektrane i Plinski motor · Vidi više »
Pneumatika
pneumatskim (mehaničkim) čekićem. Stranica o pneumatici iz ''Cyclopaedije''. Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856. Vijčani kompresor zraka. stlačenog zraka. Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Tlačna posuda: 1) ulazni priključak, 2) izlazni priključak, 3) sigurnosni ventil, 4) tlakomjer ili manometar, 5) slavina za ispuštanje kondenzata, 6) otvor za čišćenje, 7) slavina (protočni ventil), 8) tlačna sklopka ili prekidač. Skica načina rada prstenaste razvodne mreže stlačenog zraka. Način rada automatskog odvajača kondenzata s plovkom: 1. kondenzat, 2. plovak, 3. pilot-ventil, 4. membrana, 5. ventil za ispuštanje, 6. prigušnica, 7. opruga. Simbol jedinice za pripremu zraka: fini filtar za zrak (lijevo), regulator tlaka (u sredini), mazalica ili zauljivač (desno). filtar za zrak: 1. sabirna posuda (prozirna), 2. tanjurasti štitnik, 3. uložak filtra, 4. slavina, 5. krilca, 6. kondenzat. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. Mazalica ili zauljivač. moment ključ za stezanje vijaka. Shema pneumatskog razvodnika i cilindra. oprugom u zatvorenom položaju. Simbol jednosmjernog prigušnog ventila. pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. Pneumatika (prema grčkom πνευματιϰός (pneumatikos): koji se odnosi na vjetar, zrak, dah) je tehnička grana koja se bavi iskorištenjem energije stlačenoga (komprimiranog) zraka uz pomoć mehaničkih uređaja.
Novi!!: Termoelektrane i Pneumatika · Vidi više »
Pogon
* Pogon je izvor sile (potiska, poriva, vučne sile) kojom se pokreće neko plovilo, letjelica, vozilo, stroj ili slično; katkada se naziva i propulzijom.
Novi!!: Termoelektrane i Pogon · Vidi više »
Pokretna traka
plastične trake i dva bubnja,od kojih je jedan pogonski a drugi služi za zatezanje trake. željezničkih vagona do nasipa, a zatim od nasipa do broda. Fordova montažna traka (1913.). Predajna stanica dviju pokretnih traka: 1. pogonski bubnjevi, 2. povratni bubnjevi, 3. natezni bubanj. Skica pokretne trake: 1. gornji, radni dio trake, 2. donji, jalovi dio trake, 3. nosivi valjci, 4. valjci ispod utovarnog uređaja, 5. pogonski bubanj, 6. natezni bubanj, 7. natezni uteg, 8. usipni lijevak utovarnog uređaja, 9. istovar materijala (preko glave). čelične užadi. Pokretna traka s navulkaniziranim naboranim rubovima i poprečnim pregradama (za uspone do 70˚). Prenosila s 2 trake: a) za veoma strmi prijenos, b) za okomiti prijenos (transport). lance. Nosivi valjci pokretnih traka: a) glatki, b) valjak obložen prstenima od meke gume. Presjek materijala koji se prenosi na pokretnoj traci: a) ravna traka, b) koritasta traka s 3 nosiva valjka, c) koritasta traka s 5 nosivih valjaka. Upravljački slog nosivih valjaka koji se slobodno može okretati oko okomite osi. Vučna sila u traci vodoravne pokretne trake: pogon uz glavu, b) pogon na kraju. Pogon dugačkih pokretnih traka: a) pogon s 2 bubnja i nateznim uređajem, b) i c) pogon s 3 bubnja. Sile u traci uzduž oboda pogonskog bubnja. Međupogon pomoću pogonske trake: 1. radni dio trake prenosila, 2. pogonska traka, 3. pogonski bubanj. Međupogon pomoću gonjenog srednjeg valjka (a) i međupogon s linearnim motorom (b). oprugom (prigušivač udaraca), 4. natezna kolica, 5. natezni uteg, 6. natezno vitlo s nateznim užetom, 7. pogonski bubanj, 8. povratni bubanj koji je ujedno i natezni bubanj. Istovarni uređaji pokretnih traka: a) istovar preko glave, b) ravni i plužni strugači, c) pokretni istovarivač za sipki materijal; 1. kotači istovarivača, 2. pogonski mehanizam za vožnju, 3. otklonski bubnjevi, 4. koritasti nosivi valjci, 5. gornji radni dio trake, 6. presipna sipka, 7. tračnice na nosivoj konstrukciji prenosila, 8. nosiva konstrukcija istovarivača. Pokretna traka u suši (ili ''sushi'') restoranu. Procesna pokretna traka. Čelična traka na opružnom nosivom valjku. Žičane trake prenosila. Bacač. Bacač obješen na utovarni stup za utovar broda. Bacaču se materijal dovodi kroz okomitu teleskopsku padalicu, a uz ručno zakretanje bacača i promjenu kuta vrši se bacanje. Oblici lanaca žljebastih lančanih prenosila: a) jednoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, b) dvoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, c) lanac s poprečnim krilima. Žljebasto zatvoreno lančano prenosilo (redler): 1. zatvoreni limeni žlijeb, 2. lanac s poprečnim krilima u obliku slova '''U''', 3. pogonski lančanik, 4. povratni lančanik s nateznim uređajem, 5. usipni lijevak, 6. istovar materijala, 7. četke za čišćenje, 8. elektromotorni pogonski mehanizam. Različiti putovi prijenosa žljebastim zatvorenim lančanim prenosilima s lancima s poprečnim krilima: 1. jalovi dio lanca, 2. radni dio lanca, 3. pogonski lančanik, 4. povratni, odnosno natezni lančanik. Prenosilo sa strugalima: a) skica prenosila, b) presjek prenosila, c) prijenos materijala u hrpama pred strugalima; 1. pogonski lančanik, 2. povratni lančanik, 3. lanac, 4. zahvatač (strugalo), 5. žlijeb, 6. ulazni otvor, 7. izlazni otvor, 8. jalovi, povratni dio lanca. Rudničko prenosilo s niskim strugalima. Podno povlačno prenosilo: 1. kolica, 2. zahvatni svornjak, 3. vučni lanac. Podno povlačno prenosilo u željezničkom skladištu. Skica člankastog prenosila: a) pločasto, b) žljebasto, c) kutijasto. Žljebasto člankasto prenosilo: 1. istovar materijala (preko glave), 2. pogonski lančanik, 3. članak pokretne trake (preklopna čelična ploča s bočnim stranicama), 4. vučni lanac s kotačićem, 5. nosiva konstrukcija prenosila, 6. usipni lijevak utovarnog uređaja, 7. natezni lančanik, 8. natezni uređaj, 9. pogonski mehanizam. Presjeci nosive trake člankastih prenosila: žljebastog, b) kutijastog prenosila. Kružni stol s vodoravnim kruženjem. Pokretna traka, trakasto prenosilo, trakasti konvejer ili trakasti transporter se u osnovi sastoji od beskrajne gumene ili plastične trake i dva bubnja, od kojih je jedan pogonski a drugi služi za zatezanje trake.
Novi!!: Termoelektrane i Pokretna traka · Vidi više »
Predgrijač zraka
generatora pare termoelektrane na ugljen prikazuje položaj predgrijača zraka. Tipični regenerativni predgrijač zraka s rotirajućom pločom Shema tipičnog regenerativnog predgrijača zraka sa stacionarnom pločom Predgrijač zraka je opći izraz koji opisuje bilo koji uređaj, projektiran da zagrijava zrak prije bilo kojeg drugog procesa.
Novi!!: Termoelektrane i Predgrijač zraka · Vidi više »
Pregrijač
Pregrijač pare Pregrijač pare je uređaj koji pretvara zasićenu u pregrijanu paru, a koristi se za proizvodnju električne energije ili za termodinamičke procese.
Novi!!: Termoelektrane i Pregrijač · Vidi više »
Preobrazba
* preobrazba (botanika), preoblikovanje i promjena organa biljki.
Novi!!: Termoelektrane i Preobrazba · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Termoelektrane i Prirodni plin · Vidi više »
Protokol iz Kyota
Zelenom su bojom prikazane države koje su ratificirale Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.
Novi!!: Termoelektrane i Protokol iz Kyota · Vidi više »
Puzanje
Tri koraka puzanja materijala prikazana u dijagramu puzanja. loma materijala. kristalnog zrna. kristalnog zrna. granica kristalnih zrna. granice kristalnog zrna se vide zbog kemijskog nagrizanja (jetkanje). Puzanje je pojava kada se dugotrajno opterećeni materijali, koji su pod utjecajem neke konstantne (statičke) sile, ovisno o temperaturi, počinju postupno rastezati.
Novi!!: Termoelektrane i Puzanje · Vidi više »
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Novi!!: Termoelektrane i Rad (fizika) · Vidi više »
Radni medij
Radni medij u termodinamičkom sustavu može biti tekućina ili plin, dok njegov kemijski sastav može biti čista kemijska tvar(elementi, elementarne tvari i kemijski spojevi) poput vodika, helija, argona, ili smjesa kemijskih tvari primjerice zrak, dimni plinovi, smjesa zraka i goriva.
Novi!!: Termoelektrane i Radni medij · Vidi više »
Rankineov ciklus
Rankineov ciklus (ili Clausisus-Rankineov proces) je termodinamički kružni proces koji ulaznu toplinu pretvara u mehanički rad.
Novi!!: Termoelektrane i Rankineov ciklus · Vidi više »
Rotor
* Rotor (elektrotehnika), rotirajući dio bilo kakvog rotacijskog stroja, a užem smislu električnog motora ili generatora.
Novi!!: Termoelektrane i Rotor · Vidi više »
Rotor (elektrotehnika)
Rotor i stator elektromotora. centrifugalne sisaljke. Rotor (njem. Rotor rotor, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Ovisno o vrsti struja njihovi rotori mogu biti različitih izvedaba pa tako istosmjerni strojevi imaju najsloženiji rotor sazdan od namota armature i posebnog sklopa, kolektora ili komutatora, za komutaciju struje za vrijeme vrtnje. Sinkroni strojevi u pravilu imaju magnetizirani rotor. Za stvaranje magnetskog polja obično služe permanentni magneti, a kod strojeva većih snaga elektromagneti pri čemu je na rotor nužno dovesti uzbudnu struju preko četkica i kliznih kolutova. Asinkroni strojevi imaju rotor vrlo jednostavne konstrukcije koji se obično sastoji od metalnog kratkospojenog kaveza (aluminijskih ili bakrenih štapova, međusobno spojenih na oba kraja). Osim ovih nabrojanih, aktivnih dijelova, rotor ima i pomoćne dijelove koji omogućuju rotaciju i pravilan rad kao što su ležajevi, osovina i ventilatorsko kolo za hlađenje motora.
Novi!!: Termoelektrane i Rotor (elektrotehnika) · Vidi više »
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Novi!!: Termoelektrane i Sisaljka · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Termoelektrane i Snaga · Vidi više »
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Novi!!: Termoelektrane i Staklenički efekt · Vidi više »
Stupanj iskorištenja
toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.
Novi!!: Termoelektrane i Stupanj iskorištenja · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Termoelektrane i Sumpor · Vidi više »
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Novi!!: Termoelektrane i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Termoelektrane i Tekućine · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Termoelektrane i Temperatura · Vidi više »
Temperatura zasićenja
Temperatura zasićenja je termodinamički pojam kojim se opisuje temperatura pri kojoj se određeni sustav nalazi u stanju termodinamičke ravnoteže.
Novi!!: Termoelektrane i Temperatura zasićenja · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Termoelektrane i Termodinamika · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Termoelektrane i Tlak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Termoelektrane i Toplina · Vidi više »
Toplinski spremnik
Toplinski spremnik termodinamički je sustav s toplinskim kapacitetom koji je dovoljno velik da u termodinamičkoj interakciji s drugim sustavom ili njegovom okolinom, ostaje konstantan.
Novi!!: Termoelektrane i Toplinski spremnik · Vidi više »
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Novi!!: Termoelektrane i Transformator · Vidi više »
Trofazna struja
Trofazna struja je sustav od triju izmjeničnih struja koje su međusobno fazno pomaknute.
Novi!!: Termoelektrane i Trofazna struja · Vidi više »
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Novi!!: Termoelektrane i Turbina · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Termoelektrane i Ugljen · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Termoelektrane i Ugljik · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Termoelektrane i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Vatrocijevni kotao
Izgled jednog od prvih vatrocijevnih kotlova - Cornwallski kotao Vatrocijevni kotlovi su kotlovi u kojima u cijevi ili cijevima struje vrući plinovi izgaranja.
Novi!!: Termoelektrane i Vatrocijevni kotao · Vidi više »
Ventilator
Kućanski električni ventilator Ventilator je električno pogonjen uređaj koji se koristi za zračni protok u svrhu postizanja tjelesne udobnosti (osobito za grijanje), ali i za druge svrhe kao što je ventilacija, ispuh, hlađenje ili bilo kakav transport plinova.
Novi!!: Termoelektrane i Ventilator · Vidi više »
Visoka peć
Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. plitkom ognjištu (Srednji vijek). Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. Visoka peć je vrsta peći koja služi u procesu dobivanja željeza iz oksidnih ruda željeza (hematita, Fe2O3 ili magnetita, Fe3O4).
Novi!!: Termoelektrane i Visoka peć · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Termoelektrane i Voda · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Termoelektrane i Vodena para · Vidi više »
Vodocijevni kotao
Prikaz dvodomnog vodocijevnog kotla s prirodnom cirkulacijom Vodocijevni kotao je vrsta kotla kod kojeg voda cirkulira unutar cijevi, a oko cijevi struje dimni plinovi ili su pak cijevi izložene vatri.
Novi!!: Termoelektrane i Vodocijevni kotao · Vidi više »
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Novi!!: Termoelektrane i Vratilo · Vidi više »
Zagađenje
Automobilska olupina u moru. Odbačeni automobilski akumulator u prirodu. Zagađenje zraka automobilskim ispušnim tvarima. naftom. Labud u gnijezdu od plastičnih boca. Zagađenje ili zagađivanje je unošenje neke strane kemijske tvari ili energije (radioaktivnost, buka, toplina) u postojanom obliku, u okoliš, u koncentraciji ili količini, koja u nekom razdoblju uzrokuje izravnu štetu za okoliš, dijelove prirode, živa bića ili ljudsko zdravlje.
Novi!!: Termoelektrane i Zagađenje · Vidi više »
Zagrijač vode
generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Izgled cjevovoda zagrijača vode ili ekonomajzera. Zagrijač vode ili ekonomajzer je ustvari izmjenjivač topline koji se koristi kod generatora pare, a spada u naknadne ogrjevne površine generatora pare, u kojima se se napojna voda prije ulaza u parni bubanj (ili vodni bubanj kod dvodomnih ili trodomnih kotlova) zagrijava, a katkad i djelomice isparava.
Novi!!: Termoelektrane i Zagrijač vode · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Termoelektrana, Termoelektrične centrale, Termolektrana.
