Brže od pregledniku!
31 odnosi: Al-Kaida, Amsterdam, Anvar el-Sadat, Arapska liga, Ayman al-Zawahiri, Azil, CIA, Danska, Deportacija, Egipat, Egipatska revolucija 2011., Hosni Mubarak, Hrvatsko vijeće obrane, Human Rights Watch, Islamizam, Islamska država, Kuvajt, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Nizozemska, Osama bin Laden, Protjerivanje, Putovnica Danske, Putovnica Kanade, Rijeka, Samoubilački terorizam, Sjedinjene Američke Države, Stjepan Mesić, Svjetski trgovački centar, Terorizam, 1995., 20. listopada.
Al-Kaida
Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski: القاعدة – al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza islamskih terorističkih organizacija.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Al-Kaida · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Amsterdam · Vidi više »
Anvar el-Sadat
Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Anvar el-Sadat · Vidi više »
Arapska liga
Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Arapska liga · Vidi više »
Ayman al-Zawahiri
Ayman al-Zawahiri (arapski أيمن محمد ربيع الظواهري Ayman Muḥammad Rabayaḥ al-Ẓawāhirī. (Egipat, 19. svibnja 1951. – Afganistan, 1. kolovoza 2022.) bio je al-Qaedin vođa i visoki dužnosnik te stariji vođa islamističkih organizacija koje su organizirale i sprovele terorističke napade u Sjevernoj Americi, Aziji, Africi te na Bliskome istoku. Al-Zawahiri bio je drugi i posljednji 'emir' Egipatskog Islamskog Džihada. Naslijedio je Abbuda al-Zummara, kada su ga egipatske vlasti osudile na doživotni zatvor. Autor nekoliko djela uključujući i al-Qaedine izjave.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Ayman al-Zawahiri · Vidi više »
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Azil · Vidi više »
CIA
Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i CIA · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Danska · Vidi više »
Deportacija
Deportacija židova, 1940. Deportacija Nijemaca iz Šleske Deportacija (iz lat. deportare "ukloniti") označava primjerice prisilnu deložaciju, premještanje, preseljenje ili nasilni prijevozu jedne ili više osoba.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Deportacija · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Egipat · Vidi više »
Egipatska revolucija 2011.
kairskom trgu 2011. Egipatska revolucija 2011. niz je prosvjeda, demonstracija, marševa, otkazivanja građanske poslušnosti, nereda i sukoba između prosvjednika i policijskih snaga, koja je započela u Egiptu 25. siječnja 2011. godine, na dan koji se obilježava kao praznik policije.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Egipatska revolucija 2011. · Vidi više »
Hosni Mubarak
Muhammad Hosni Said Mubarak (arapski محمد حسنى سيد مبارك, Kafr-El Meselha, 4. svibnja 1928. – 25. veljače 2020.), znan kao Hosni Mubarak (حسنى مبارك), bio je egipatski političar i vojskovođa koji je od 14. lipnja 1981. do 11. veljače 2011. obnašao dužnost predsjednika Egipta.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Hosni Mubarak · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Human Rights Watch
Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Human Rights Watch · Vidi više »
Islamizam
Islamizam je tumačenje i shvaćanje islama prema kojem muslimani trebaju trajno i aktivno raditi na stvaranju društva potpuno utemeljenog na islamskim zakonima i praksi.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Islamizam · Vidi više »
Islamska država
Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Islamska država · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Kuvajt · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Nizozemska · Vidi više »
Osama bin Laden
Osama bin Awad bin Mohammed bin Laden (arapski: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن, Rijad, 10. ožujka 1957. – Bilal Town, Abbottabad, 2. svibnja 2011.), bio je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Osama bin Laden · Vidi više »
Protjerivanje
Šleske. Protjerivanje je generički izraz za državne mjere prema određenoj etničkoj, vjerskoj, socijalnoj ili političkoj skupini, prisiljavajući na napuštanje područja njihovog podrijetla.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Protjerivanje · Vidi više »
Putovnica Danske
Biometrijska putovnica Danske Putovnica Danske putna je isprava koja se državljanima Danske izdaje za putovanje i boravak u inozemstvu, kao i za povratak u zemlju.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Putovnica Danske · Vidi više »
Putovnica Kanade
Putovnica Kanade putna je isprava koja se državljanima Kanade izdaje za putovanje i boravak u inozemstvu, kao i za povratak u zemlju.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Putovnica Kanade · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Rijeka · Vidi više »
Samoubilački terorizam
Samoubilački terorizam je spremnost pojedinaca da žrtvuju svoj život radi uništavanja ili pokušaja uništavanja nekog cilja, a u svrhu ostvarenja političkog cilja.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Samoubilački terorizam · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Stjepan Mesić · Vidi više »
Svjetski trgovački centar
Izvorni Svjetski trgovački centar bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New York Cityju u Sjedinjenim Državama.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Svjetski trgovački centar · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i Terorizam · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i 1995. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Teroristički napad u Rijeci i 20. listopada · Vidi više »
