Brže od pregledniku!
63 odnosi: Alpe, August, Švicarska, Basel, Bellinzona, Bitka kod Marignana, Campione d'Italia, Chiasso, Cisalpinska Republika, Duhan, Franci, Francuska, Francuski jezik, Franjo I., Graubünden, Islam, Istočni Goti, Italija, Judaizam, Katoličanstvo, Kelti, Krumpir, Kukuruz, Langobardi, Locarno, Lombardija, Lugano, Lugano (jezero), Maggiore (jezero), Milano, Nidwalden, Njemačka, Njemački jezik, Pad, Parlament, Pijemont, Povrće, Pravoslavlje, Protestantizam, Retoromanski jezici, Rim, Rimsko Carstvo, Schwyz, Starokatolička Crkva, Sveučilište, Talijanski jezik, Ticino (rijeka), Turizam, Uri, Valais, ..., Vino, Zapadno Rimsko Carstvo, Zürich, 1440., 1500., 1512., 1515., 1798., 1803., 1878., 1882., 2006., 2007.. Proširite indeks (13 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Ticino i Alpe · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Ticino i August · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Ticino i Švicarska · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Ticino i Basel · Vidi više »
Bellinzona
Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.
Novi!!: Ticino i Bellinzona · Vidi više »
Bitka kod Marignana
Bitka kod Marignana je bila bitka koja se odigrala tijekom razdoblja Talijanskih ratova (1494. – 1559.) i to 13. i 14. rujna 1515. u blizini grada Marignana, 16 km južno od Milana.
Novi!!: Ticino i Bitka kod Marignana · Vidi više »
Campione d'Italia
Položaj Campionea Campione d’Italia (često kraće Campione) je talijanska eksklava u švicarskom kantonu Ticino, koja je od Italije odijeljena jezerom Lugano i brdima.
Novi!!: Ticino i Campione d'Italia · Vidi više »
Chiasso
Chiasso je grad na jugu Švicarske, u kantonu Ticino na granici s Italijom.
Novi!!: Ticino i Chiasso · Vidi više »
Cisalpinska Republika
Cisalpinska Republika (talijanski: Repubblica Cisalpina) bila je sestrinska republika Francuske u sjevernoj Italiji koja je postojala od 1797.
Novi!!: Ticino i Cisalpinska Republika · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Ticino i Duhan · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ticino i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ticino i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Ticino i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo I.
* Francesco I. Gonzagaa (1366. – 1407.).
Novi!!: Ticino i Franjo I. · Vidi više »
Graubünden
Kanton Graubünden (kratica GR, njem. Kanton, retoromanski:Chantun, ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom dijelu Švicarske.
Novi!!: Ticino i Graubünden · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Ticino i Islam · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ticino i Istočni Goti · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ticino i Italija · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Ticino i Judaizam · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ticino i Katoličanstvo · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Ticino i Kelti · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Ticino i Krumpir · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Ticino i Kukuruz · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Ticino i Langobardi · Vidi više »
Locarno
Šetalište kraj jezera Locarno (njemački Luggarus) je grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.
Novi!!: Ticino i Locarno · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Ticino i Lombardija · Vidi više »
Lugano
Lugano (od latinskog Luganum) grad je na jugu Švicarske, u talijanskom kantonu Ticino, koji graniči s Italijom.
Novi!!: Ticino i Lugano · Vidi više »
Lugano (jezero)
Lugano (tal.: Lago Lugano ili Lago Ceresio) je ledenjačko jezero koje se nalazi između jezera Como i Maggiore na granici Švicarske i Italije.
Novi!!: Ticino i Lugano (jezero) · Vidi više »
Maggiore (jezero)
Jezero Maggiore (tal. Lago Maggiore) je pogranično predalpsko jezero u Italiji (između regija Pijemonta i Lombardije) i Švicarskoj (Kanton Ticino).
Novi!!: Ticino i Maggiore (jezero) · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Ticino i Milano · Vidi više »
Nidwalden
Kanton Nidwalden (francuski: Nidwald, talijanski: Nidvaldo, retoromanski: Sutsilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.
Novi!!: Ticino i Nidwalden · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ticino i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ticino i Njemački jezik · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Ticino i Pad · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Ticino i Parlament · Vidi više »
Pijemont
Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.
Novi!!: Ticino i Pijemont · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Ticino i Povrće · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Ticino i Pravoslavlje · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Ticino i Protestantizam · Vidi više »
Retoromanski jezici
Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.
Novi!!: Ticino i Retoromanski jezici · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ticino i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Ticino i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Schwyz
Schwyz je glavni grad švicarskog kantona Schwyz.
Novi!!: Ticino i Schwyz · Vidi više »
Starokatolička Crkva
Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«.
Novi!!: Ticino i Starokatolička Crkva · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Ticino i Sveučilište · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ticino i Talijanski jezik · Vidi više »
Ticino (rijeka)
Ticino (rijeka) (njem. Tessin, lat. Ticinus) je europska rijeka.
Novi!!: Ticino i Ticino (rijeka) · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Ticino i Turizam · Vidi više »
Uri
* Uri (kanton), Švicarski kanton.
Novi!!: Ticino i Uri · Vidi više »
Valais
Valais / Wallis je kanton smješten na jugu Švicarske s 298.580 stanovnika (2007).
Novi!!: Ticino i Valais · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Ticino i Vino · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Ticino i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Ticino i Zürich · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1440. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1500. · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ticino i 1512. · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ticino i 1515. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1798. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1803. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1878. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Ticino i 1882. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ticino i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ticino i 2007. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kanton Ticino, Tessin, Ticino (kanton).
