Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Tigris

Indeks Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

26 odnosi: Anatolija, Arapski jezik, Šat al-Arab, Bagdad, Basra, Dijala, Eufrat, Grčki jezik, Hebrejski jezik, Hrvatski jezik, Irak, Ktezifont, Kurdski jezik, Mali Zab, Mezopotamija, Mosul, Niniva, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Seleukija, Semitski jezici, Sumerski jezik, Turska, Turski jezik, Veliki Zab, 20. stoljeće.

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Tigris i Anatolija · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Tigris i Arapski jezik · Vidi više »

Šat al-Arab

Šat al-Arab (arap. Arapska obala) ili Arvand-Rud (perz. rijeka Arvand), rijeka koja se protječe kroz Irak i Iran.

Novi!!: Tigris i Šat al-Arab · Vidi više »

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Novi!!: Tigris i Bagdad · Vidi više »

Basra

Basra je grad na jugu Iraka i najveća iračka luka.

Novi!!: Tigris i Basra · Vidi više »

Dijala

Dijala (arapski: نهر ديالى‎, kurdski: Servan) je rijeka i pritok Tigrisa.

Novi!!: Tigris i Dijala · Vidi više »

Eufrat

Čamac na Eufratu. Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).

Novi!!: Tigris i Eufrat · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Tigris i Grčki jezik · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Tigris i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Tigris i Hrvatski jezik · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Tigris i Irak · Vidi više »

Ktezifont

Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Tigris i Ktezifont · Vidi više »

Kurdski jezik

Kurdski jezik (ISO 639-3) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Tigris i Kurdski jezik · Vidi više »

Mali Zab

Mali Zab ili Donji Zab (grčko ime: Kapros, lat. Caprus) je rijeka koja izvire u planinama sjeverozapadnog Irana sjeverno od grada Piranšaher teče jugozapadno 402 km u Irak gdje se ulijeva u rijeku Tigris sjeverno od grada Baiji.

Novi!!: Tigris i Mali Zab · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Tigris i Mezopotamija · Vidi više »

Mosul

Mosul (arap. الموصل) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre.

Novi!!: Tigris i Mosul · Vidi više »

Niniva

Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.

Novi!!: Tigris i Niniva · Vidi više »

Perzijski jezik

Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Zeleno su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a narančasto područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Tigris i Perzijski jezik · Vidi više »

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) je morska površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Novi!!: Tigris i Perzijski zaljev · Vidi više »

Seleukija

arheoloških nalazišta Seleukije i Ktezifonta uz prikaz promijenjenog toka Tigrisa Seleukija (grč. Σελεύκεια), starovjekovni grad u Mezopotamiji na rijeci Tigris, za vrijeme vladavine helenističkih Seleukida i iranskih Arsakida jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Tigris i Seleukija · Vidi više »

Semitski jezici

Semitski jezici su potporodica afrazijske jezične natporodice koja obuhvaća 78 jezika (po ranijim klasifikacijama 74, odnosno 77) koji su se po pretpostavci mnogih lingvista razvili iz zajedničkog prajezika.

Novi!!: Tigris i Semitski jezici · Vidi više »

Sumerski jezik

Sumerski (eme-ĝir, eme-gi; ISO 639-3) je jezik drevne Mezopotamije.

Novi!!: Tigris i Sumerski jezik · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Tigris i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3:; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Tigris i Turski jezik · Vidi više »

Veliki Zab

Veliki Zab ili Gornji Zab (grčko ime: Lykos, lat. Lycus) rijeka je koja izvire u planinama jugoistočne Turske, teče južno 426 km u Irak, gdje se ulijeva u rijeku Tigris južno od grada Mosula.

Novi!!: Tigris i Veliki Zab · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Tigris i 20. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »