Brže od pregledniku!
108 odnosi: Aminokiselina, Amonijak, Areni, Argon, Atmosfera, Australija, Četvorni kilometar, Benzen, Cassini-Huygens, Christiaan Huygens, Cijanovodik, Dan, Diona (mjesec), Dragonfly (svemirska letjelica), Dušik, Duga, Encelad (mjesec), Ganimed (mjesec), Hiperion (mjesec), Indeks loma, Jadransko more, Japet (mjesec), Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kalista (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisik, Kondenzacija, Krakenovo more, Kubični metar, Led, Ligejsko more, Listopad, Mars, Mauna Kea, Metan, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Mjesec, Mrtvo more, Nafta, Natrijev klorid, Neptun, New Horizons, Ocean, Olympus Mons, Oortov oblak, ..., Orbitalna rezonancija, Paskal, Pioneer 11, Pravokutnik, Prirodni plin, Prirodni satelit, Reja (mjesec), Rotacijski period, Saturn, Saturnovi prirodni sateliti, Saturnovi unutarnji sateliti, Sinkrona rotacija, Snijeg, Spektrometar, Stupanj (kut), Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Svemirski teleskop Hubble, Svibanj, Triton (mjesec), Trojna točka, Ugljikov(IV) oksid, Ugljikovodici, Venera, Voda, Voyager 1, Voyager 2, Zemlja, 1. rujna, 1. srpnja, 12. studenoga, 14. siječnja, 15. listopada, 15. rujna, 1655., 1949., 1979., 1980., 1981., 1994., 1995., 1997., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2010., 2014., 2016., 2017., 2019., 2020., 2026., 22. srpnja, 25. ožujka, 27. lipnja, 30. travnja. Proširite indeks (58 više) »
Aminokiselina
Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).
Novi!!: Titan (mjesec) i Aminokiselina · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Titan (mjesec) i Amonijak · Vidi više »
Areni
Dva načina prikazivanja aromatske jezgre Areni ili aromatski ugljikovodici su ciklični ugljikovodici specifične strukture.
Novi!!: Titan (mjesec) i Areni · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i Argon · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Titan (mjesec) i Atmosfera · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Titan (mjesec) i Australija · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Četvorni kilometar · Vidi više »
Benzen
Benzen (prema njem. Benzoe: benzojeva smola 6H6. Strukturna formula benzena.
Novi!!: Titan (mjesec) i Benzen · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: Titan (mjesec) i Cassini-Huygens · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Titan (mjesec) i Christiaan Huygens · Vidi više »
Cijanovodik
Cijanovodik (HCN) je bezbojni, vrlo otrovni plin (vrelište na 25 °C, a ledište na -12 °C), karakteristična mirisa na gorke bademe.
Novi!!: Titan (mjesec) i Cijanovodik · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Titan (mjesec) i Dan · Vidi više »
Diona (mjesec)
Diona (također Saturn IV) je prirodni satelit Saturna.
Novi!!: Titan (mjesec) i Diona (mjesec) · Vidi više »
Dragonfly (svemirska letjelica)
Dragonfly je planirana američka svemirska sonda.
Novi!!: Titan (mjesec) i Dragonfly (svemirska letjelica) · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Titan (mjesec) i Dušik · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Titan (mjesec) i Duga · Vidi više »
Encelad (mjesec)
Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.
Novi!!: Titan (mjesec) i Encelad (mjesec) · Vidi više »
Ganimed (mjesec)
Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.
Novi!!: Titan (mjesec) i Ganimed (mjesec) · Vidi više »
Hiperion (mjesec)
Hiperion (također Saturn VII) je prirodni satelit Saturna.
Novi!!: Titan (mjesec) i Hiperion (mjesec) · Vidi više »
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Novi!!: Titan (mjesec) i Indeks loma · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Titan (mjesec) i Jadransko more · Vidi više »
Japet (mjesec)
Japet (također Saturn VIII, poznat i kao yin yang mjesec) je prirodni satelit planeta Saturn.
Novi!!: Titan (mjesec) i Japet (mjesec) · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Titan (mjesec) i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Titan (mjesec) i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Kalista (mjesec) · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Titan (mjesec) i Kelvin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Titan (mjesec) i Kilogram · Vidi više »
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Novi!!: Titan (mjesec) i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Titan (mjesec) i Kisik · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Titan (mjesec) i Kondenzacija · Vidi više »
Krakenovo more
Mozaik slika Krakenovog mora u lažnim bojama. Krakenovo more (Kraken Mare) je najveće poznato tekuće tijelo na površini Saturnovog mjeseca Titana.
Novi!!: Titan (mjesec) i Krakenovo more · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Titan (mjesec) i Kubični metar · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Titan (mjesec) i Led · Vidi više »
Ligejsko more
Ligeia Mare u lažnoj boji. Evolucija Čarobnog otoka na Ligejskom moru. Ligejsko more (Ligeia Mare) je jezero u sjevernoj polarnoj regiji Titana, Saturnovog najvećeg mjeseca.
Novi!!: Titan (mjesec) i Ligejsko more · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Titan (mjesec) i Listopad · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Titan (mjesec) i Mars · Vidi više »
Mauna Kea
Mauna Kea je neaktivni vulkan, najviši od pet vulkana koji sačinjavaju otok Hawaiʻi u američkoj saveznoj državi Havaji.
Novi!!: Titan (mjesec) i Mauna Kea · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Titan (mjesec) i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Metar u sekundi · Vidi više »
Metar u sekundi na kvadrat
Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.
Novi!!: Titan (mjesec) i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Titan (mjesec) i Mjesec · Vidi više »
Mrtvo more
Mrtvo more (hebr. ים המלח Yam HaMelach odnosno "Slano more"; arap. بحر الميّت Bahr al-Mayyit ili بحر لوط Bahr Lūt, "More smrti" ili "Lotovo more") je jezero koje napaja Jordan.
Novi!!: Titan (mjesec) i Mrtvo more · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Titan (mjesec) i Nafta · Vidi više »
Natrijev klorid
Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.
Novi!!: Titan (mjesec) i Natrijev klorid · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Titan (mjesec) i Neptun · Vidi više »
New Horizons
New Horizons, NASA-ina svemirska sonda lansirana s ciljem istraživanje patuljastog planeta Plutona i njegovih pet prirodnih satelita: Harona, Hidre, Nikte, Kerbera i Stiksa.
Novi!!: Titan (mjesec) i New Horizons · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Titan (mjesec) i Ocean · Vidi više »
Olympus Mons
Olympus Mons kojeg je fotografirao ''Viking 1'' Olympus Mons (lat. Olimpska gora) je jedan od najvećih vulkana, najviša planetarna planina, i druga najviša planina trenutno otkrivena u Sunčevom sustavu, usporediva s Reasilvijom na Vesti.
Novi!!: Titan (mjesec) i Olympus Mons · Vidi više »
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Novi!!: Titan (mjesec) i Oortov oblak · Vidi više »
Orbitalna rezonancija
Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.
Novi!!: Titan (mjesec) i Orbitalna rezonancija · Vidi više »
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Titan (mjesec) i Paskal · Vidi više »
Pioneer 11
Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.
Novi!!: Titan (mjesec) i Pioneer 11 · Vidi više »
Pravokutnik
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.
Novi!!: Titan (mjesec) i Pravokutnik · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Titan (mjesec) i Prirodni plin · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Titan (mjesec) i Prirodni satelit · Vidi više »
Reja (mjesec)
Rejin prsten i Saturn u daljini, umjetničko viđenje Reja (također Saturn V) je prirodni satelit planeta Saturn.
Novi!!: Titan (mjesec) i Reja (mjesec) · Vidi više »
Rotacijski period
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.
Novi!!: Titan (mjesec) i Rotacijski period · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.
Novi!!: Titan (mjesec) i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »
Saturnovi unutarnji sateliti
Saturnovi unutarnji sateliti su Saturnovi sateliti u pravilnim progradnim putanjama, uglavnom s vrlo malim ekscentricitetima putanje i inklinacijama prema Saturnovom ekvatoru (do 1.7°, uz iznimku Japeta: 7.57°).
Novi!!: Titan (mjesec) i Saturnovi unutarnji sateliti · Vidi više »
Sinkrona rotacija
Sinkrona rotacija je pojava kada period ophoda planeta oko matične zvijezde ili satelita oko matičnog planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita.
Novi!!: Titan (mjesec) i Sinkrona rotacija · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Titan (mjesec) i Snijeg · Vidi više »
Spektrometar
Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).
Novi!!: Titan (mjesec) i Spektrometar · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Titan (mjesec) i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Titan (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Titan (mjesec) i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Novi!!: Titan (mjesec) i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Titan (mjesec) i Svibanj · Vidi više »
Triton (mjesec)
Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.
Novi!!: Titan (mjesec) i Triton (mjesec) · Vidi više »
Trojna točka
Trojna točka neke tvari je točka u faznom dijagramu određena temperaturom i tlakom na kojoj tvar istovremeno postoji u tri agregatna stanja (plin, kapljevina i krutina) u međusobnoj termodinamičkoj ravnoteži.
Novi!!: Titan (mjesec) i Trojna točka · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Titan (mjesec) i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Novi!!: Titan (mjesec) i Ugljikovodici · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Titan (mjesec) i Venera · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Titan (mjesec) i Voda · Vidi više »
Voyager 1
Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.
Novi!!: Titan (mjesec) i Voyager 1 · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Titan (mjesec) i Voyager 2 · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Titan (mjesec) i Zemlja · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1. rujna · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1. srpnja · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Titan (mjesec) i 12. studenoga · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Titan (mjesec) i 14. siječnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Titan (mjesec) i 15. listopada · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Titan (mjesec) i 15. rujna · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1655. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1949. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1981. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Titan (mjesec) i 1997. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2020. · Vidi više »
2026.
Bez opisa.
Novi!!: Titan (mjesec) i 2026. · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Titan (mjesec) i 22. srpnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Titan (mjesec) i 25. ožujka · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Titan (mjesec) i 27. lipnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Titan (mjesec) i 30. travnja · Vidi više »
