Brže od pregledniku!
114 odnosi: Adenski zaljev, Albanija, Aljaska, Antanta, Apulija, Arapsko more, Arktički ocean, Atlantski ocean, Australija, Azija, Azovsko more, Švedska, Bab-el-Mandeb, Baffinov zaljev, Bali, Baltičko more, Bassov prolaz, Beringov prolaz, Bospor, Centralne sile, Crno more, Crveno more, Cugaru (prolaz), Danska, Dardaneli, Davisov prolaz, Egejsko more, Ellesmere, Eubeja, Euriposov kanal, Farski otoci, Francuska, Fyn, Galipoljska bitka, Gibraltar, Grenland, Hidrografija, Hokkaido, Honshū, Hormuški tjesnac, Indija, Indijski ocean, Istanbul, Jadransko more, Japansko more, Java (otok), Jonsko more, Jylland, Kalabrija, Kanada, ..., Kattegat, Kerčka vrata, Kolonija, Kopno, Korzika, Kreta, Krunska kolonija, La Manche, Labradorsko more, Laptevsko more, Ligursko more, Lolland, Magellanov prolaz, Malajski poluotok, Malajski prolaz, Mali Belt, Mesinski tjesnac, More, Mramorno more, Navigacija, Nizozemska, Njemačka, Norveško more, Nova Gvineja, Osmansko Carstvo, Otrantska vrata, Perzijski zaljev, Pomorski promet, Pomorsko pravo, Prevlaka (zemljopis), Prolaz Bonifacio, Prvi svjetski rat, Rügen, Sahalin, Sardinija, Sibir, Sicilija, Sicilijanski prolaz, Singapur, Sjeverno more, Skåne, Sredozemno more, Stari vijek, Stralsund, Strategija, Sueski kanal, Sumatra, Sundski prolaz, Tasmanija, Tihi ocean, Tirensko more, Torresov prolaz, Troja, Trojanski rat, Tunis, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veliki Belt, Venecija, Wight (otok), Zeland, 17. stoljeće, 1830., 1914., 1918.. Proširite indeks (64 više) »
Adenski zaljev
Karta regije s označenim Adenskim zaljevom Adenski zaljev (arap. خليج عدن) nalazi se u Arapskom moru između Jemena na južnoj obali Arapskog poluotoka i Somalije na Rogu Afrike.
Novi!!: Tjesnac i Adenski zaljev · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Tjesnac i Albanija · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Tjesnac i Aljaska · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Tjesnac i Antanta · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Tjesnac i Apulija · Vidi više »
Arapsko more
Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.
Novi!!: Tjesnac i Arapsko more · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Tjesnac i Arktički ocean · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Tjesnac i Atlantski ocean · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Tjesnac i Australija · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Tjesnac i Azija · Vidi više »
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Novi!!: Tjesnac i Azovsko more · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Tjesnac i Švedska · Vidi više »
Bab-el-Mandeb
Područje Bab-el-Mandeba Bab-el-Mandeb (Arapski: vrata suza) je tjesnac koji dijeli Afriku i Aziju (Arapski poluotok) te spaja Crveno more i Adenski zaljev (Arapsko more, Indijski ocean).
Novi!!: Tjesnac i Bab-el-Mandeb · Vidi više »
Baffinov zaljev
Baffinov zaljev (engleski: Baffin Bay, inuktitut: Saknirutiak Imanga; grenlandski: Avannaata Imaa; francuski: Baie de Baffin) je zaljev smješten između Baffinovog otoka i zapadne obale Grenlanda te se prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji smatra rubnim morem Arktičkog oceana s kojim je povezan tjesnacem Nares.
Novi!!: Tjesnac i Baffinov zaljev · Vidi više »
Bali
Bali je najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 4 317 404 stanovnika (2020).
Novi!!: Tjesnac i Bali · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Tjesnac i Baltičko more · Vidi više »
Bassov prolaz
Bassov prolaz je morski prolaz između kopna Australije i otoka Tasmanije.
Novi!!: Tjesnac i Bassov prolaz · Vidi više »
Beringov prolaz
Satelitska snimka Beringovog prolaza (NASA) Pomorska karta Beringovog prolaza Beringov prolaz je tjesnac između najistočnije točke (169º44'W) Azije i najzapadnijeg mjesta Amerike (168° 05' W), što znači da se proteže između Rusije i SADa (Aljaska).
Novi!!: Tjesnac i Beringov prolaz · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Tjesnac i Bospor · Vidi više »
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Novi!!: Tjesnac i Centralne sile · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Tjesnac i Crno more · Vidi više »
Crveno more
Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.
Novi!!: Tjesnac i Crveno more · Vidi više »
Cugaru (prolaz)
Cugaru (japanski: 津軽海峡, Tsugaru Kaikyō) je morski prolaz između japanskih otoka Hokkaido i Honšu koji povezuje Japansko more s Tihim oceanom.
Novi!!: Tjesnac i Cugaru (prolaz) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Tjesnac i Danska · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Tjesnac i Dardaneli · Vidi više »
Davisov prolaz
Geografski položaj Davisovog prolaza Davisov prolaz (engleski: Davis Strait, francuski: Détroit de Davis) je morski prolaz te sjeverni rukavac Atlantskog oceana sjeverno od Labradorskog mora.
Novi!!: Tjesnac i Davisov prolaz · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Tjesnac i Egejsko more · Vidi više »
Ellesmere
Ellesmere je otok smješten u Arktičkom oceanu na krajnjem sjeveru kanadskog Arktika te najveći otok otočne skupine Otoci kraljice Elizabete, a površina od 196.235 km² ujedno ga čini i trećim najvećim kanadskim otokom te desetim najvećim otokom na svijetu.
Novi!!: Tjesnac i Ellesmere · Vidi više »
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Novi!!: Tjesnac i Eubeja · Vidi više »
Euriposov kanal
Satelitska snimka Euriposovog kanala, između Beocije (odozgo) i Eubeje (dole). Euriposov kanal (grčki: Εύριπος, je najuži morski tjesnac na svijetu, između grčkog otoka Eubeje i Beocije na grčkom kopnu. Euriposov kanal je dio Egejskog mora. Na najužem dijelu morska struja je toliko jaka da teče poput rijeke, svakih nekoliko sati struja potpuno promjeni smjer. Ta pojava je fascinirala već antičke grčke mislioce poput Platona koji je u svom djelu Fedon naveo Euriposov kanal kao primjer nestalnosti, kao nešto što stalno mijenja smjer. Na najužem dijelu kanala Euripos, nalazi se glavni otočki grad Halkida, koji je tjesnacem podjeljen na dva dijela. Na tjesnacu su izgrađena dva mosta pored glavnog otočkog grada Halkide, jedan od tih mostova je viseći i dug je 215 m. (na tom djelu je tjesnac širok 160 m.). Drugi most je pomični i izgrađen je u centru grada Halkida na najužem dijelu tjesnaca koji je tu širok jedva 38 m. Stari pomični most preko Euriposovog kanala. Lijevo je otok, desno je kopno Kategorija:Vodene mase u Grčkoj Kategorija:Tjesnaci Sredozemnog mora (Europa) Kategorija:Tjesnaci u Egejskom moru Kategorija:Vodene mase Egejskog mora (Europa).
Novi!!: Tjesnac i Euriposov kanal · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Tjesnac i Farski otoci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Tjesnac i Francuska · Vidi više »
Fyn
smještaj otoka Fyn (njem. Fünen) je treći danski otok po veličini.
Novi!!: Tjesnac i Fyn · Vidi više »
Galipoljska bitka
Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Tjesnac i Galipoljska bitka · Vidi više »
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.
Novi!!: Tjesnac i Gibraltar · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Tjesnac i Grenland · Vidi više »
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Novi!!: Tjesnac i Hidrografija · Vidi više »
Hokkaido
Položaj Hokkaida Hokkaido (jap. 北海道 prevedeno sjeverno-morski put) je najsjeverniji (glavni) otok Japana s površinom od 77.900 km² i 5,76 milijuna stanovnika.
Novi!!: Tjesnac i Hokkaido · Vidi više »
Honshū
Honšū (本州) je najveći otok Japana.
Novi!!: Tjesnac i Honshū · Vidi više »
Hormuški tjesnac
Hormuški tjesnac (perzijski: تنگه هرمز) je relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu.
Novi!!: Tjesnac i Hormuški tjesnac · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Tjesnac i Indija · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Tjesnac i Indijski ocean · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Tjesnac i Istanbul · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Tjesnac i Jadransko more · Vidi više »
Japansko more
desno Japansko more (još i Istočno more) rubno je more zapadnog Tihog oceana, koje se nalazi između Japana, Koreje, Sjeverne Koreje i Rusije.
Novi!!: Tjesnac i Japansko more · Vidi više »
Java (otok)
Java Java ili zastarjelo Jawa je jedan od četiri glavna otoka Indonezije (pored Sumatre, Kalimantana i Sulawesija, a sva četiri zajedno čine Velike sundske otoke).
Novi!!: Tjesnac i Java (otok) · Vidi više »
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: Tjesnac i Jonsko more · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Tjesnac i Jylland · Vidi više »
Kalabrija
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.
Novi!!: Tjesnac i Kalabrija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Tjesnac i Kanada · Vidi više »
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Novi!!: Tjesnac i Kattegat · Vidi više »
Kerčka vrata
Kerčka vrata je tjesnac koji povezuje Crno more s Azovskim morem, te odvaja Kerčki poluotok Krima od Tamanskog poluotoka u Rusiji.
Novi!!: Tjesnac i Kerčka vrata · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Tjesnac i Kolonija · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Tjesnac i Kopno · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Tjesnac i Korzika · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Tjesnac i Kreta · Vidi više »
Krunska kolonija
Krunska kolonija (engleski: Crown colony, ispočetka Royal colony) je bio naziv za Britanska prekomorska područja pod izravnom jurisdikcijom engleskog, kasnije britanskog kralja, kojeg je zastupao guverner.
Novi!!: Tjesnac i Krunska kolonija · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Tjesnac i La Manche · Vidi više »
Labradorsko more
Položaj Labradorskog mora. Labradorsko more rubno je more sjeveroistočnoga dijela Atlantskoga oceana, smješteno između poluotoka Labradora i Grenlanda.
Novi!!: Tjesnac i Labradorsko more · Vidi više »
Laptevsko more
Laptevsko more je rubno more Arktičkog oceana.
Novi!!: Tjesnac i Laptevsko more · Vidi više »
Ligursko more
Ligursko more Ligursko more (talijanski: Mar Ligure, francuski: Mer Ligure ili Mer ligurienne, latinski: Mare Ligusticum) dio je Sredozemnog mora koji se nalazi između Talijanske rivijere i otoka Korzike i Elbe.
Novi!!: Tjesnac i Ligursko more · Vidi više »
Lolland
Lolland je četvrti danski otok po veličini.
Novi!!: Tjesnac i Lolland · Vidi više »
Magellanov prolaz
Magellanov prolaz (španj. Estrecho de Magallanes) morski je prolaz na krajnjem jugu Južne Amerike, dug oko 580 km (360 milja).
Novi!!: Tjesnac i Magellanov prolaz · Vidi više »
Malajski poluotok
Malajski poluotok Malajski poluotok ili Malaja, čiji se južni dio naziva Malaka, ali se u velikom broju jezika (primjerice u španjolskom, finskom, nizozemskom; rabi se i kao naziv za cijeli poluotok) je dugačak, uski nastavak kopna Jugoistočne Azije, odnosno, to je završetak Indokineskog poluotoka.
Novi!!: Tjesnac i Malajski poluotok · Vidi više »
Malajski prolaz
Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem.
Novi!!: Tjesnac i Malajski prolaz · Vidi više »
Mali Belt
Mali Belt (danski: Lillebælt, što prevedeno znači Mali tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danski otok Fyn od Poluotoka Jutland, te Baltičko od Sjevernoga mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.
Novi!!: Tjesnac i Mali Belt · Vidi više »
Mesinski tjesnac
Mesinski tjesnac Mesinski tjesnac (ita. Stretto di Messina, lat. Fretum Siculum) je morski prolaz između Sicilije na zapadu i Italije na istoku, koji spaja Jonsko i Tirensko more.
Novi!!: Tjesnac i Mesinski tjesnac · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Tjesnac i More · Vidi više »
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Novi!!: Tjesnac i Mramorno more · Vidi više »
Navigacija
Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.
Novi!!: Tjesnac i Navigacija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Tjesnac i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Tjesnac i Njemačka · Vidi više »
Norveško more
Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.
Novi!!: Tjesnac i Norveško more · Vidi više »
Nova Gvineja
Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.
Novi!!: Tjesnac i Nova Gvineja · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Tjesnac i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otrantska vrata
Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.
Novi!!: Tjesnac i Otrantska vrata · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Tjesnac i Perzijski zaljev · Vidi više »
Pomorski promet
Luka u Hamburgu Pomorski promet je najvažniji na Zemlji i prenosi 4/5 svjetske trgovine.
Novi!!: Tjesnac i Pomorski promet · Vidi više »
Pomorsko pravo
okvir Pomorsko pravo (eng. Maritime Law) je skup pravnih pravila koja uređuju odnose koji nastaju u svezi s pomorskim djelatnostima.
Novi!!: Tjesnac i Pomorsko pravo · Vidi više »
Prevlaka (zemljopis)
Sueski kanal je prokopan kroz Suesku prevlaku Prevlaka je u zemljopisu uzak kopneni pojas koji spaja veće kopnene površine.
Novi!!: Tjesnac i Prevlaka (zemljopis) · Vidi više »
Prolaz Bonifacio
Prolaz Bonifacio Prolaz Bonifacio (francuski: Bouches de Bonifacio, talijanski: Bocche di Bonifacio) je tjesnac koji razdvaja Korziku i Sardiniju koji su međusobno udaljeni 11 km.
Novi!!: Tjesnac i Prolaz Bonifacio · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Tjesnac i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rügen
Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.
Novi!!: Tjesnac i Rügen · Vidi više »
Sahalin
Položaj Sahalina u Rusiji Sahalin je izduženi otok na Ruskom dalekom istoku u sjevernom Pacifiku.
Novi!!: Tjesnac i Sahalin · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Tjesnac i Sardinija · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Tjesnac i Sibir · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Tjesnac i Sicilija · Vidi više »
Sicilijanski prolaz
Sicilijanski prolaz Sicilijanski prolaz (tal. Canale di Sicìlia, Canale di Tunisi,(tal.) Canale di Sicilia (pristupljeno 24. siječnja 2020.) sic. Canali ri Sicilia, fra. Canal de Sicile, Canal du Cap Bon, ara. مضيق صقلية) morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije u Europi i Tunisa u Africi.
Novi!!: Tjesnac i Sicilijanski prolaz · Vidi više »
Singapur
Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.
Novi!!: Tjesnac i Singapur · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Tjesnac i Sjeverno more · Vidi više »
Skåne
Grb Skånea Zemljovid Skånea u Švedskoj Skåne je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.
Novi!!: Tjesnac i Skåne · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Tjesnac i Sredozemno more · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Tjesnac i Stari vijek · Vidi više »
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Novi!!: Tjesnac i Stralsund · Vidi više »
Strategija
Strategija dolazi od starogrčke riječi stratēgos i doslovno znači "vođenje vojske" (grč. stratos: vojska, ago: voditi, strategos: vojskovođa).
Novi!!: Tjesnac i Strategija · Vidi više »
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Novi!!: Tjesnac i Sueski kanal · Vidi više »
Sumatra
Sumatra Otok Sumatra je dio Indonezije i s površinom od 473.000 km² je šesti po veličini otok na svijetu.
Novi!!: Tjesnac i Sumatra · Vidi više »
Sundski prolaz
Zemljovid Sundskog prolaza. Sundski prolaz, morski je tjesnac između indonezijskih otoka Jave i Sumatre koji spaja Javansko more s Indijskim oceanom te je kao takav geostrateški i geoprometno važna sastavnica u povezivanju Indijskoga oceana i Istočne Azije.
Novi!!: Tjesnac i Sundski prolaz · Vidi više »
Tasmanija
Tasmanija (eng. Tasmania), je otočna savezna australska država površine 67.800 km.² (samo kopno), odvojena od australskog kontinenta Bassovim prolazom.
Novi!!: Tjesnac i Tasmanija · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Tjesnac i Tihi ocean · Vidi više »
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Novi!!: Tjesnac i Tirensko more · Vidi više »
Torresov prolaz
Torresov prolaz Torresov prolaz je oko 150 km širok, vrlo plitak (do 50 m) prolaz koji dijeli Australiju od melanezijskog otoka Nove Gvineja i povezuje Arafursko i Koraljno more, odn.
Novi!!: Tjesnac i Torresov prolaz · Vidi više »
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Novi!!: Tjesnac i Troja · Vidi više »
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Novi!!: Tjesnac i Trojanski rat · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Tjesnac i Tunis · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Tjesnac i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Veliki Belt
Veliki Belt (danski: Storebælt, što prevedeno znači Veliki tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danske otoke Zeland i Fyn i Baltičko od Sjevernog mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.
Novi!!: Tjesnac i Veliki Belt · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Tjesnac i Venecija · Vidi više »
Wight (otok)
Otok Wight (eng. Isle of Wight) je ceremonijalna grofovija i u sastavu je regije Jugoistočna Engleska, te je najveći otok, ali s populacijom od 141 771 stanovnika drugi je po broju otočkih stanovnika u Engleskoj nakon otoka Portsea koji ima 207 100 stanovnika.
Novi!!: Tjesnac i Wight (otok) · Vidi više »
Zeland
Zeland je najveći danski otok (ako se ne uzima u obzir Grenland koji je danska kolonija).
Novi!!: Tjesnac i Zeland · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Tjesnac i 17. stoljeće · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Tjesnac i 1830. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Tjesnac i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Tjesnac i 1918. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Morski kanal, Morski prolaz, Morski tjesnac.
