Brže od pregledniku!
49 odnosi: Ban, Banderola, Bitka kod Bresta 1592., Bitka kod Siska, Erdődy, Europa, Filip II., španjolski kralj, Gašpar Stankovački, Hasan-paša Predojević, Hrvatska, Hrvatsko jedinstvo, Ivan II. Drašković, Ivan Kitonić, Ivanić, Juraj IV. Zrinski, Karlovac, Klement VII., Kraljevina Ugarska, Krapina, Krsto Ungnad, Kupa, Mađarska, Osmansko Carstvo, Petar II. Erdődy, Podravska Moslavina, Slunj, Varaždin, Vojna krajina, 12. kolovoza, 15. svibnja, 1556., 1558., 1567., 1584., 1586., 1587., 1591., 1592., 1593., 1595., 1603., 1607., 1608., 1614., 1624., 17. siječnja, 22. lipnja, 26. listopada, 6. prosinca.
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Toma Erdődy i Ban · Vidi više »
Banderola
Tome Erdödya u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je '''banderola''' s geslom "In Deo vici". Banderola (od talijanske riječi banderuola - zastavica) je naziv za traku koja se pojavljuje u slikarstvu, kiparstvu, tapiseriji i grafici, a na kojoj se nalazi neki natpis koji donosi objašnjenje o prilazu ili liku uz koji se nalazi.
Novi!!: Toma Erdődy i Banderola · Vidi više »
Bitka kod Bresta 1592.
Bitka kod Bresta (1592.) bila je jedna od bitaka u pohodima bosanskog paše Hasan-paše Predojevića na Hrvatsku.
Novi!!: Toma Erdődy i Bitka kod Bresta 1592. · Vidi više »
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Novi!!: Toma Erdődy i Bitka kod Siska · Vidi više »
Erdődy
Grb obitelji Erdödy Erdődy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe.
Novi!!: Toma Erdődy i Erdődy · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Toma Erdődy i Europa · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Toma Erdődy i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Gašpar Stankovački
Gašpar Stankovački (?, oko 1555. - ?, 30. lipnja 1596.), zagrebački biskup (1588. – 1596.) i hrvatski ban (1595. – 1596.), porijeklom iz plemićke obitelji.
Novi!!: Toma Erdődy i Gašpar Stankovački · Vidi više »
Hasan-paša Predojević
Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.
Novi!!: Toma Erdődy i Hasan-paša Predojević · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Toma Erdődy i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko jedinstvo
Hrvatsko jedinstvo je bio tjednik za politiku, kulturu, socijalna i gospodarna pitanja iz Varaždina.
Novi!!: Toma Erdődy i Hrvatsko jedinstvo · Vidi više »
Ivan II. Drašković
200px Ivan II.
Novi!!: Toma Erdődy i Ivan II. Drašković · Vidi više »
Ivan Kitonić
Ivan Kitonić (Kostajnica, 1561. – Varaždin, 20. prosinca 1619.) je bio poznati hrvatski odvjetnik i pravnički pisac.
Novi!!: Toma Erdődy i Ivan Kitonić · Vidi više »
Ivanić
Hrvatska.
Novi!!: Toma Erdődy i Ivanić · Vidi više »
Juraj IV. Zrinski
Juraj IV.
Novi!!: Toma Erdődy i Juraj IV. Zrinski · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Toma Erdődy i Karlovac · Vidi više »
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Novi!!: Toma Erdődy i Klement VII. · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Toma Erdődy i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Toma Erdődy i Krapina · Vidi više »
Krsto Ungnad
Krsto Ungnad (1527. – 1587.), hrvatski ban (1578. – 1583.), varaždinski župan i vojskovođa.
Novi!!: Toma Erdődy i Krsto Ungnad · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Toma Erdődy i Kupa · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Toma Erdődy i Mađarska · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Toma Erdődy i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar II. Erdődy
Petar II.
Novi!!: Toma Erdődy i Petar II. Erdődy · Vidi više »
Podravska Moslavina
Podravska Moslavina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Toma Erdődy i Podravska Moslavina · Vidi više »
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Toma Erdődy i Slunj · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Toma Erdődy i Varaždin · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Toma Erdődy i Vojna krajina · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Toma Erdődy i 12. kolovoza · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Toma Erdődy i 15. svibnja · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1556. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1558. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1567. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1584. · Vidi više »
1586.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1586. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1587. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1591. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1592. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1593. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1595. · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1603. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1607. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1608. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1614. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Toma Erdődy i 1624. · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Toma Erdődy i 17. siječnja · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Toma Erdődy i 22. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Toma Erdődy i 26. listopada · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Toma Erdődy i 6. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Toma Erdody, Toma Erdödy, Tomo Erdődy.
