Brže od pregledniku!
38 odnosi: Austrija, Žakanje, Belaj, Budimpešta, Cetingrad, Dalmacija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdo Šišić, Franjevci, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko plemstvo, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilirski pokret, Ivan Tomašić, Javno vlasništvo, Josip Jelačić, Karlovac, Kastav, Korana, Lika (rijeka), Mađaroni, Matija Korvin, Mogorovići, Nikola Tomašić, Opatija, Ribnik, Rijeka, Tomašići (Generalski Stol), Velebit, 1476., 1481., 15. stoljeće, 1503., 1808., 1845., 1910., 1912..
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Tomašići i Austrija · Vidi više »
Žakanje
Žakanje je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Tomašići i Žakanje · Vidi više »
Belaj
Belaj (Cerovlje) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cerovlje, Istarska županija.
Novi!!: Tomašići i Belaj · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Tomašići i Budimpešta · Vidi više »
Cetingrad
Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Tomašići i Cetingrad · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Tomašići i Dalmacija · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Tomašići i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Tomašići i Ferdo Šišić · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Tomašići i Franjevci · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tomašići i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Novi!!: Tomašići i Hrvatsko plemstvo · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Tomašići i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Tomašići i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Tomašić
Ivan Tomašić (u. poslije 1562.) bio je hrvatski povjesničar i kroničar.
Novi!!: Tomašići i Ivan Tomašić · Vidi više »
Javno vlasništvo
Javno vlasništvo pravno gledano je javno dobro, takvo koje ne podliježe niti Zakonu o autorskim pravima niti Zakonu o vlasništvu.
Novi!!: Tomašići i Javno vlasništvo · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Tomašići i Josip Jelačić · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Tomašići i Karlovac · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Tomašići i Kastav · Vidi više »
Korana
Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.
Novi!!: Tomašići i Korana · Vidi više »
Lika (rijeka)
Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.
Novi!!: Tomašići i Lika (rijeka) · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Tomašići i Mađaroni · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Tomašići i Matija Korvin · Vidi više »
Mogorovići
Grb Mogorovića Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii), jedno od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća.
Novi!!: Tomašići i Mogorovići · Vidi više »
Nikola Tomašić
Dr.
Novi!!: Tomašići i Nikola Tomašić · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Tomašići i Opatija · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Tomašići i Ribnik · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Tomašići i Rijeka · Vidi više »
Tomašići (Generalski Stol)
Tomašići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Generalski Stol, Karlovačka županija.
Novi!!: Tomašići i Tomašići (Generalski Stol) · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Tomašići i Velebit · Vidi više »
1476.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1476. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1481. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 15. stoljeće · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Tomašići i 1503. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1808. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1845. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Tomašići i 1912. · Vidi više »
