Brže od pregledniku!
37 odnosi: Belgija, Boško Balaban, Brugge, Club Brugge KV, Dražen Ladić, GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Islandska nogometna reprezentacija, Ivan Leko (nogometaš), Malteška nogometna reprezentacija, NK Karlovac 1919, NK Samobor, NK Slaven Belupo Koprivnica, Nogomet, Nogometne pozicije, Olympiakos SFP, Pirej, Rujan, Sanmarinska nogometna reprezentacija, Stipe Pletikosa, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., UEFA Liga prvaka, Zagreb, 1. srpnja, 1974., 1991., 1994., 1995., 1996., 1997., 2001., 2003., 2006., 2008., 2010., 30. ožujka.
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Tomislav Butina i Belgija · Vidi više »
Boško Balaban
Boško Balaban (Rijeka, 15. listopada 1978.), hrvatski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: Tomislav Butina i Boško Balaban · Vidi više »
Brugge
Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.
Novi!!: Tomislav Butina i Brugge · Vidi više »
Club Brugge KV
Club Brugge KV je nogometni klub iz belgijskog grada Bruggea.
Novi!!: Tomislav Butina i Club Brugge KV · Vidi više »
Dražen Ladić
Dražen Ladić (Čakovec, 1. siječnja 1963.), bivši je hrvatski nogometaš, a sadašnji trener.
Novi!!: Tomislav Butina i Dražen Ladić · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Tomislav Butina i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tomislav Butina i Hrvatska · Vidi više »
Islandska nogometna reprezentacija
Islandska nogometna reprezentacija predstavlja Island u sportu nogometu.
Novi!!: Tomislav Butina i Islandska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Ivan Leko (nogometaš)
Ivan Leko (Split, 7. veljače 1978.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: Tomislav Butina i Ivan Leko (nogometaš) · Vidi više »
Malteška nogometna reprezentacija
Malteška nogometna reprezentacija predstavlja državu Maltu u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Tomislav Butina i Malteška nogometna reprezentacija · Vidi više »
NK Karlovac 1919
NK Karlovac 1919 je nogometni klub iz grada Karlovca.
Novi!!: Tomislav Butina i NK Karlovac 1919 · Vidi više »
NK Samobor
Nogometni klub Samobor hrvatski je nogometni klub iz Samobora.
Novi!!: Tomislav Butina i NK Samobor · Vidi više »
NK Slaven Belupo Koprivnica
NK Slaven Belupo je hrvatski nogometni klub iz Koprivnice.
Novi!!: Tomislav Butina i NK Slaven Belupo Koprivnica · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Tomislav Butina i Nogomet · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Tomislav Butina i Nogometne pozicije · Vidi više »
Olympiakos SFP
Olympiakos SFP (puno ime Olympiakos Syndesmos Filathlon Peiraios) grčki je nogometni klub iz grada Pireja.
Novi!!: Tomislav Butina i Olympiakos SFP · Vidi više »
Pirej
Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.
Novi!!: Tomislav Butina i Pirej · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Tomislav Butina i Rujan · Vidi više »
Sanmarinska nogometna reprezentacija
Nogometna reprezentacija San Marina je jedna od najslabijih nogometnih reprezentacija svijeta.
Novi!!: Tomislav Butina i Sanmarinska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Stipe Pletikosa
Stipe Pletikosa (Split, 8. siječnja 1979.), bivši je hrvatski nogometni vratar i reprezentativac.
Novi!!: Tomislav Butina i Stipe Pletikosa · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.
17.
Novi!!: Tomislav Butina i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.
Novi!!: Tomislav Butina i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006. · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Tomislav Butina i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Tomislav Butina i Zagreb · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Tomislav Butina i 1. srpnja · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Tomislav Butina i 1974. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Butina i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Butina i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Butina i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Butina i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Tomislav Butina i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Tomislav Butina i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Tomislav Butina i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Tomislav Butina i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Tomislav Butina i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Tomislav Butina i 2010. · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Tomislav Butina i 30. ožujka · Vidi više »
