Brže od pregledniku!
96 odnosi: Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Avangarda, Beč, Beograd, Berlin, Billie Holiday, Body art, Dadaizam, Diploma za smrt (1989.), Dokumentarni film, Dublin, Eksperimentalni film, Film, Fotografija, Francuska, Hamburg Altona (1989.), Happening, Hrvatska, Jerko Denegri, Josip Vaništa, Jugoslavenska narodna armija, Konceptualna umjetnost, Kyoto, Ljubljana, London, Marina Abramović, Moskva, Mostar, Nadrealizam, Naturalizam, Ne daj se, Floki (televizijska serija), New York (razdvojba), Niš, Performans, Realizam (likovna umjetnost), Sombor, Split, Strukturalizam, Varšava, Vojvodina, Zagreb, Zoran Tadić, 1937., 1941., 1950-ih, 1954., 1955., 1956., 1960-ih, 1960., ..., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 2000., 2001., 2002., 2004., 2005., 2006., 2010., 2011., 2012., 24. lipnja, 9. veljače. Proširite indeks (46 više) »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Avangarda
Avangarda (od francuske vojne složenice avant-garde, avant – ispred, garde – straža, tj. predstraža, prethodnica) je uobičajeni izraz iz umjetnosti i politike za sve inovativne i eksperimentalne pokrete koji su ispred svog vremena.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Avangarda · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Berlin · Vidi više »
Billie Holiday
Billie Holiday, pravo ime – Eleanor Gough McKay (Philadelphia, 7. travnja 1915. – New York, 17. srpnja 1959.), znana među jazz poklonicima kao Lady Day, predstavlja jednu od najznačajnijih jazz pjevačica svih vremena uz Sarah Vaughan i Ellu Fitzgerald.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Billie Holiday · Vidi više »
Body art
Lice kadakali. Body art ili umjetnost tijela je oblik konceptualne umjetnosti iz 20.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Body art · Vidi više »
Dadaizam
Theo van Doesburg, plakat za ''Malu Dada večer (Kleine Dada Soirée)'' 1922., 30 x 30 cm, Centraal Museum, Utrecht Dadaizam je umjetnički pokret koji u traženju novoga izraza negira sve ustaljene vrijednosti.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Dadaizam · Vidi više »
Diploma za smrt (1989.)
Diploma za smrt, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Diploma za smrt (1989.) · Vidi više »
Dokumentarni film
Filmski plakat za dokumentarni film "Nanuk" Dokumentarni film ili dokumentarac je filmski žanr koji se bavi stvarnim događajima.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Dokumentarni film · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Dublin · Vidi više »
Eksperimentalni film
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Eksperimentalni film · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Film · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Fotografija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Francuska · Vidi više »
Hamburg Altona (1989.)
Hamburg Altona, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine, omnibus od tri priče.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Hamburg Altona (1989.) · Vidi više »
Happening
Bazon Brock 1. svibnja 2006. godine prilikom svoje izložbe u Kölnu Happening (u prijevodu iz engleskog: događaj ili zbivanje) je jedan oblik akcijske umjetnosti nastao šezdesetih godina 1960-ih kao proizvod teorija suvremene umjetnosti, a glavni predstavnici su A. Kaprov, J. J. Lebel, R. Vostel, T Kantor.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Happening · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Hrvatska · Vidi više »
Jerko Denegri
Jerko (Ješa) Denegri (Split, 5. rujna 1936.), srbijanski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, znacenje.info (pristupljeno 26. svibnja 2016.) koji živi i radi u Beogradu, Srbija.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Jerko Denegri · Vidi više »
Josip Vaništa
Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924. – Zagreb, 24. ožujka 2018.), bio je hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Josip Vaništa · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Konceptualna umjetnost
Konceptualna umjetnost (engl. od lat. conceptum.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Konceptualna umjetnost · Vidi više »
Kyoto
Kyoto (jap. 京都市, Kyōto-shi; čita se "Kjoto-ši") je grad u Japanu kojeg nastanjuje 1,5 milijuna stanovnika.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Kyoto · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Ljubljana · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Tomislav Gotovac i London · Vidi više »
Marina Abramović
Marina Abramović (Beograd, 30. studenog 1946.) konceptualna je i umjetnica performansa svjetske reputacije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Marina Abramović · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Moskva · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Mostar · Vidi više »
Nadrealizam
Guillaume Apollinaire, ''Kaligram'', 1915. Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Nadrealizam · Vidi više »
Naturalizam
Emile Zola, osnivač naturalizma. Naturalizam je umjetnički, posebice književni pravac koji se nastavlja na realizam.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Naturalizam · Vidi više »
Ne daj se, Floki (televizijska serija)
Ne daj se, Floki, hrvatska televizijska serija snimljena 1985. godine.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Ne daj se, Floki (televizijska serija) · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Tomislav Gotovac i New York (razdvojba) · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Niš · Vidi više »
Performans
Živuća instalacija u Bruxellesu, 2010. Performans (eng. performance.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Performans · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Tomislav Gotovac i Sombor · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Split · Vidi više »
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Strukturalizam · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Varšava · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Zagreb · Vidi više »
Zoran Tadić
Zoran Tadić (Livno, 2. rujna 1941. – Zagreb, 9. rujna 2007.) je bio hrvatski filmski kritičar, redatelj i pedagog.
Novi!!: Tomislav Gotovac i Zoran Tadić · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1941. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1950-ih · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1956. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2006. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 2012. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 24. lipnja · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Tomislav Gotovac i 9. veljače · Vidi više »
