Brže od pregledniku!
18 odnosi: Alojzije Stepinac, Antun Augustinčić, Begovo Razdolje, Frano Kršinić, Grafika, Grga Antunac, Hrvatska, Kiparstvo, Lički Osik, Marko Orešković, Pučišća, Silvije Strahimir Kranjčević, Slikarstvo, Split, Vjekoslav Rukljač, Zagreb, 1931., 20. kolovoza.
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Antun Augustinčić · Vidi više »
Begovo Razdolje
Begovo Razdolje je selo u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Begovo Razdolje · Vidi više »
Frano Kršinić
Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Frano Kršinić · Vidi više »
Grafika
Albrecht Dürer, ''Četiri jahača Apokalipse'', drvorez, 1497. – 98.Grafika (grčki grafein.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Grafika · Vidi više »
Grga Antunac
Grga Antunac (Šibenik, 11. ožujka 1906. – Zagreb, 15. siječnja 1970.), hrvatski kipar i medaljer.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Grga Antunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Hrvatska · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Kiparstvo · Vidi više »
Lički Osik
Lički Osik je mjesto u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji,u sastavu grada Gospića.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Lički Osik · Vidi više »
Marko Orešković
Marko Orešković - Krntija (Široka Kula, kraj Gospića, 3. travnja 1895. — Veliko Očijevo, 20. listopada 1941.), bio je sudionik Prvoga svjetskog rata, Španjolskoga građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Marko Orešković · Vidi više »
Pučišća
Pučišća su općina u Hrvatskoj, na otoku Braču.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Pučišća · Vidi više »
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Tomislav Ostoja i Slikarstvo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Split · Vidi više »
Vjekoslav Rukljač
Vjekoslav Rukljač (Poznanovec, 9. ožujka 1916. – Zagreb, 24. travnja 1997.), hrvatski kipar.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Vjekoslav Rukljač · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Tomislav Ostoja i Zagreb · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Tomislav Ostoja i 1931. · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Tomislav Ostoja i 20. kolovoza · Vidi više »
