Brže od pregledniku!
83 odnosi: Andrija II., Andrija Medulić, Antika, Arhitektura, Avari, Bakar (grad), Bazilika Navještenja, Bulevard, Crkva Gospe Trsatske, Draga (Rijeka), Franci, Franjevci, Frankapani, Gornja Vežica, Grobničko polje, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Ivan Pavao II., Japodi, Jura (Mađarska), Karlo Veliki, Klis, Knezovi Zrinski, Križari, Kvarnerski zaljev, Laval Nugent, Liburni, Lika, Ljubo de Karina, Loreto, Marija (majka Isusova), Marijanska svetišta, Modruš, Municipij, Nazaret, Nikola V., Nikola VII. Zrinski, Orehovica (Rijeka), Palestina, Papa, Petar IV. Zrinski, Petar Kružić, Renesansa, Rijeka, Rimsko Carstvo, Rječina, Senj, Slaveni, Stube Petra Kružića, ..., Sušak, Sveta Zemlja, Talijanski jezik, Tarsatica, Trsat, Turci, Vinodol, Vinodolski zakonik, Vojak, Vojna krajina, Zdenko Sila, 10. prosinca, 10. svibnja, 1223., 1287., 1288., 1291., 1294., 1449., 1527., 1529., 1531., 1582., 1750., 1754., 1797., 18. srpnja, 1826., 1862., 1897., 1995., 22. kolovoza, 799.. Proširite indeks (33 više) »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Trsat i Andrija II. · Vidi više »
Andrija Medulić
''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč ''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija Andrija Medulić (Andrea Schiavone, Andrea Meldolla, Andrija Zadranin; Zadar ili Nadin, 1510. – 1515. - Mletci, 1. prosinca 1563.), hrvatsko-talijanski renesansni slikar i grafičar, jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.
Novi!!: Trsat i Andrija Medulić · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Trsat i Antika · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Trsat i Arhitektura · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Trsat i Avari · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Trsat i Bakar (grad) · Vidi više »
Bazilika Navještenja
Bazilika Navještenja u Nazaretu Unutrašnjost oko 1925. godine. Bazilika Navještenja je rimokatolička bazilika u Nazaretu u Izraelu iz 1969. godine.
Novi!!: Trsat i Bazilika Navještenja · Vidi više »
Bulevard
Bulevard je mjesni odbor grada Rijeke.
Novi!!: Trsat i Bulevard · Vidi više »
Crkva Gospe Trsatske
Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.
Novi!!: Trsat i Crkva Gospe Trsatske · Vidi više »
Draga (Rijeka)
Draga je mjesni odbor grada Rijeke.
Novi!!: Trsat i Draga (Rijeka) · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Trsat i Franci · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Trsat i Franjevci · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Trsat i Frankapani · Vidi više »
Gornja Vežica
Pogled na Podvežicu i Vežicu Astronomski centar Rijeka Vežica je mjesni odbor grada Rijeke.
Novi!!: Trsat i Gornja Vežica · Vidi više »
Grobničko polje
Pogled na Grobničko polje Rječina Spomenik Podhumskim žrtvama, autora Šime Vulasa Grobničko polje je krško polje Hrvatskoj.
Novi!!: Trsat i Grobničko polje · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Trsat i Habsburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Trsat i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Trsat i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Novi!!: Trsat i Japodi · Vidi više »
Jura (Mađarska)
Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.
Novi!!: Trsat i Jura (Mađarska) · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Trsat i Karlo Veliki · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Trsat i Klis · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Trsat i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Trsat i Križari · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Trsat i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Laval Nugent
Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenoga 1777. – Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), bio je austrijski feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije, rimski princ i skupljač umjetnina.
Novi!!: Trsat i Laval Nugent · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Trsat i Liburni · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Trsat i Lika · Vidi više »
Ljubo de Karina
Ljubo de Karina (Rijeka, 18. ožujka 1948.), suvremeni hrvatski kipar.
Novi!!: Trsat i Ljubo de Karina · Vidi više »
Loreto
Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.
Novi!!: Trsat i Loreto · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Trsat i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marijanska svetišta
Slika Gospe Trsatske iz najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta Marijansko svetište je svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Trsat i Marijanska svetišta · Vidi više »
Modruš
Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Trsat i Modruš · Vidi više »
Municipij
Municipij (lat. municipium, plural. municipia) je izraz koji se u rimskoj državi rabio za tzv.
Novi!!: Trsat i Municipij · Vidi više »
Nazaret
Nazaret (arapski الناصرة an-Nāṣira; hebrejski נָצְרַת, Standardni hebrejski Náẓərat) grad je na sjeveru Izraela.
Novi!!: Trsat i Nazaret · Vidi više »
Nikola V.
Nikola V., pravo ime Tommaso Parentucelli, (15. studenoga 1397., Sarzana - 24. ožujka 1455., Rim) bio je papa od 1447. do 1455.
Novi!!: Trsat i Nikola V. · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Trsat i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Orehovica (Rijeka)
Orehovica, pogled s brda Sveti Križ autoceste A6 Orehovica.
Novi!!: Trsat i Orehovica (Rijeka) · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Trsat i Palestina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Trsat i Papa · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Trsat i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Petar Kružić
Petar Kružić (oko 1490. – okolica Solina, 12. ožujka 1537.), bio je hrvatski vojskovođa, kapetan kliški i senjski, te knez kliški.
Novi!!: Trsat i Petar Kružić · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Trsat i Renesansa · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Trsat i Rijeka · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Trsat i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rječina
Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.
Novi!!: Trsat i Rječina · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Trsat i Senj · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Trsat i Slaveni · Vidi više »
Stube Petra Kružića
Ulazni trijem s reljefnim likom okrunjene Bogorodice s Kristom u ruci Rječini prema ulaznom trijemu Stuba Petra Kružića Stube Petra Kružića vode od riječke Delte do crkve Gospe Trsatske, jednog od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.
Novi!!: Trsat i Stube Petra Kružića · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Trsat i Sušak · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Trsat i Sveta Zemlja · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Trsat i Talijanski jezik · Vidi više »
Tarsatica
Rimski luk (Vrata, Porta) na ulazu u rim. casrum, tj. principiju Tarsatica.(Tarsactica) - Starorimsko naselje na čijim ruševinama se u srednjem vijeku razvilo naselje, današnja Rijeka (Hrvatska).
Novi!!: Trsat i Tarsatica · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Trsat i Trsat · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Trsat i Turci · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Trsat i Vinodol · Vidi više »
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.
Novi!!: Trsat i Vinodolski zakonik · Vidi više »
Vojak
Vojak je dio grada Rijeke.
Novi!!: Trsat i Vojak · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Trsat i Vojna krajina · Vidi više »
Zdenko Sila
Zdenko Sila (Prag, 2. veljače 1915. – Rijeka, 25. siječnja 1997.), arhitekt i urbanist.
Novi!!: Trsat i Zdenko Sila · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Trsat i 10. prosinca · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Trsat i 10. svibnja · Vidi više »
1223.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1223. · Vidi više »
1287.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1287. · Vidi više »
1288.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1288. · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1291. · Vidi više »
1294.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1294. · Vidi više »
1449.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1449. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1527. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1529. · Vidi više »
1531.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1531. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1582. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1750. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1754. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1797. · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Trsat i 18. srpnja · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1826. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1862. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1897. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 1995. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Trsat i 22. kolovoza · Vidi više »
799.
Bez opisa.
Novi!!: Trsat i 799. · Vidi više »
