Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Trsat

Indeks Trsat

Grafika Rijeke i Trsata Trsat je mjesni odbor grada Rijeke.

83 odnosi: Andrija II., Andrija Medulić, Antika, Arhitektura, Avari, Bakar (grad), Bazilika Navještenja, Bulevard, Crkva Gospe Trsatske, Draga (Rijeka), Franci, Franjevci, Frankapani, Gornja Vežica, Grobničko polje, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Ivan Pavao II., Japodi, Jura (Mađarska), Karlo Veliki, Klis, Knezovi Zrinski, Križari, Kronologija starog Rima, Kvarnerski zaljev, Laval Nugent, Liburni, Lika, Loreto, Marija (majka Isusova), Marijanska svetišta, Modruš, Municipij, Nazaret, Nikola V., Nikola VII. Zrinski, Orehovica (Rijeka), Palestina, Papa, Petar Kružić, Petar Zrinski, Renesansa, Rijeka, Rimsko Carstvo, Senj, Slaveni, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Stube Petra Kružića, ..., Sušak, Sveta Zemlja, Tarsatica, Trsat, Turci, Vinodol, Vinodolski zakonik, Vojak, Vojna krajina, 10. prosinca, 10. svibnja, 1223., 1287., 1288., 1291., 1294., 1449., 1527., 1529., 1531., 1582., 1750., 1754., 1797., 18. srpnja, 1826., 1862., 1897., 1995., 2010., 22. kolovoza, 30. svibnja, 799.. Proširite indeks (33 više) »

Andrija II.

Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko- ugarski kralj (1205. - 1235.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Trsat i Andrija II. · Vidi više »

Andrija Medulić

''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč ''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija Andrija Medulić (Andrea Schiavone, Andrea Meldolla, Andrija Zadranin; Zadar ili Nadin, 1510.-1515. - Mletci, 1. prosinca 1563.), hrvatsko-talijanski renesansni slikar i grafičar, jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.

Novi!!: Trsat i Andrija Medulić · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Trsat i Antika · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Trsat i Arhitektura · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Trsat i Avari · Vidi više »

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Trsat i Bakar (grad) · Vidi više »

Bazilika Navještenja

Bazilika Navještenja u Nazaretu Unutrašnjost oko 1925. godine. Bazilika Navještenja je rimokatolička bazilika u Nazaretu u Izraelu iz 1969.

Novi!!: Trsat i Bazilika Navještenja · Vidi više »

Bulevard

Bulevard je mjesni odbor grada Rijeke.

Novi!!: Trsat i Bulevard · Vidi više »

Crkva Gospe Trsatske

Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.

Novi!!: Trsat i Crkva Gospe Trsatske · Vidi više »

Draga (Rijeka)

Draga je mjesni odbor grada Rijeke.

Novi!!: Trsat i Draga (Rijeka) · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Trsat i Franci · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Trsat i Franjevci · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Trsat i Frankapani · Vidi više »

Gornja Vežica

Kapelica sv. Križ Astronomski centar Rijeka Gornja Vežica je mjesni odbor grada Rijeke.

Novi!!: Trsat i Gornja Vežica · Vidi više »

Grobničko polje

Pogled na Grobničko polje Rječina Šime Vulasa Grobničko polje je krško polje Hrvatskoj.

Novi!!: Trsat i Grobničko polje · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Trsat i Habsburg · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Trsat i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Trsat i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. - Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Trsat i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Japodi

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Japodi (lat. Iapodes, grč. Iapydoi) su sjeverozapadna etnogrupa ilirskih plemena u Starom vijeku, uglavnom na današnjem ozemlju srednje Hrvatske između rijeka Kupe (antička Colapis) i Une (Oeneus) do Velebita (Mons Baebius) i Vinodola (Valdevinum).

Novi!!: Trsat i Japodi · Vidi više »

Jura (Mađarska)

Jura, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.

Novi!!: Trsat i Jura (Mađarska) · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: Trsat i Karlo Veliki · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Novi!!: Trsat i Klis · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Novi!!: Trsat i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjevjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Trsat i Križari · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476.

Novi!!: Trsat i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Trsat i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Laval Nugent

'''Grof Laval Nugent''' litografiji iz 1848. Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenog 1777. - Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije i rimski princ.

Novi!!: Trsat i Laval Nugent · Vidi više »

Liburni

Pliniju Starijem Liburni (grč. Libyrnides) su antička pomorska etnoskupina koja je živjela na jugozapadu Hrvatske uz sjeveroistočni Jadran između rijeke Raše i Krke, tj.

Novi!!: Trsat i Liburni · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Trsat i Lika · Vidi više »

Loreto

Loreto se nalazi u središnjoj Italiji, točnije u provinciji Ancone, regija Marke.

Novi!!: Trsat i Loreto · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Prema Novom zavjetu, Marija (aramejski מרים Maryām "gorka"; arapski مريم (Maryam); grčki Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) je bila majka Isusova.

Novi!!: Trsat i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Marijanska svetišta

Slika Gospe Trsatske iz najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta Marijansko svetište je svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji.

Novi!!: Trsat i Marijanska svetišta · Vidi više »

Modruš

Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.

Novi!!: Trsat i Modruš · Vidi više »

Municipij

Municipij (lat. municipium, plural. municipia) je izraz koji se u rimskoj državi rabio za t.zv.

Novi!!: Trsat i Municipij · Vidi više »

Nazaret

Nazaret (arapski الناصرة an-Nāṣira; hebrejski נָצְרַת, Standardni hebrejski Náẓərat) grad je na sjeveru Izraela.

Novi!!: Trsat i Nazaret · Vidi više »

Nikola V.

Nikola V., pravo ime Tommaso Parentucelli, (15. studenog 1397., Sarzana - 24. ožujka 1455., Rim) bio je Papa od 1447. do 1455. Kategorija:Pape.

Novi!!: Trsat i Nikola V. · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Trsat i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Orehovica (Rijeka)

Orehovica, pogled s brda Sveti Križ autoceste A6 Orehovica.

Novi!!: Trsat i Orehovica (Rijeka) · Vidi više »

Palestina

Palestina (egip. P-r-s-t; „Peleset“, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan.

Novi!!: Trsat i Palestina · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Trsat i Papa · Vidi više »

Petar Kružić

Petar Kružić (16. listopada 1491. - okolica Klisa, 12. ožujka 1537.), bio je hrvatski vojskovođa i kapetan Klisa.

Novi!!: Trsat i Petar Kružić · Vidi više »

Petar Zrinski

Čakovca Grof Petar IV.

Novi!!: Trsat i Petar Zrinski · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Trsat i Renesansa · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Trsat i Rijeka · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Trsat i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Senj

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk.

Novi!!: Trsat i Senj · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Trsat i Slaveni · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja.

Novi!!: Trsat i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Stube Petra Kružića

Ulazni trijem s reljefnim likom okrunjene Bogorodice s Kristom u ruci Rječini prema ulaznom trijemu Stuba Petra Kružića Stube Petra Kružića vode od riječke Delte do crkve Gospe Trsatske, jednog od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.

Novi!!: Trsat i Stube Petra Kružića · Vidi više »

Sušak

Dio Sušaka Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji broji 1.812 stanovnika.

Novi!!: Trsat i Sušak · Vidi više »

Sveta Zemlja

lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Stoljećima su se u ovom raznolikom području, s planina, pustinjama i močvarama, mijenjale granice, zauzimali su ga različiti osvajači, a nazivalo se raznim imenima, uključujući Kanaan, Izrael, Juda, Sirija i Palestina.

Novi!!: Trsat i Sveta Zemlja · Vidi više »

Tarsatica

Tarsatica.- Starorimsko naselje iz kojeg se razvilo naselje na mjestu današnje Rijeke, Hrvatska.

Novi!!: Trsat i Tarsatica · Vidi više »

Trsat

Grafika Rijeke i Trsata Trsat je mjesni odbor grada Rijeke.

Novi!!: Trsat i Trsat · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Trsat i Turci · Vidi više »

Vinodol

Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).

Novi!!: Trsat i Vinodol · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Vinodolski zakonik Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis običajnog prava koji datira iz 1288. godine.

Novi!!: Trsat i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Vojak

Vojak je dio grada Rijeke.

Novi!!: Trsat i Vojak · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Trsat i Vojna krajina · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Trsat i 10. prosinca · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: Trsat i 10. svibnja · Vidi više »

1223.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1223. · Vidi više »

1287.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1287. · Vidi više »

1288.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1288. · Vidi više »

1291.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1291. · Vidi više »

1294.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1294. · Vidi više »

1449.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1449. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1527. · Vidi više »

1529.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1529. · Vidi više »

1531.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1531. · Vidi više »

1582.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1582. · Vidi više »

1750.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1750. · Vidi više »

1754.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1754. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1797. · Vidi više »

18. srpnja

18.

Novi!!: Trsat i 18. srpnja · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1826. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1862. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1897. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 1995. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Trsat i 2010. · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: Trsat i 22. kolovoza · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Trsat i 30. svibnja · Vidi više »

799.

Bez opisa.

Novi!!: Trsat i 799. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »