Brže od pregledniku!
19 odnosi: Šestine, Dragutin Domjanić, Frane Bulić, Freska, Hrvatska, Konzervacija-restauracija, Ladislav Šaban, München, Nikola Faller, Pejzaž (likovni motiv), Rim, Rudolf Matz, Srećko (Felix) Florschütz, Vatroslav Florschütz, Zagreb, 16. kolovoza, 1909., 1948., 25. travnja.
Šestine
200 px Kulmerovi dvori 250 px Šestine su zagrebačko gradsko naselje.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Šestine · Vidi više »
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Dragutin Domjanić · Vidi više »
Frane Bulić
Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Frane Bulić · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Freska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Hrvatska · Vidi više »
Konzervacija-restauracija
20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Konzervacija-restauracija · Vidi više »
Ladislav Šaban
Ladislav Šaban (Lepoglava, 3. siječnja 1918. – Zagreb, 25. srpnja 1985.), hrvatski znanstvenik i glazbeni pedagog, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Ladislav Šaban · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i München · Vidi više »
Nikola Faller
Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.), hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Nikola Faller · Vidi više »
Pejzaž (likovni motiv)
Renesansi, tek se u Baroku '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv. Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Pejzaž (likovni motiv) · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Rim · Vidi više »
Rudolf Matz
Rudolf Matz (Zagreb, 19. rujna 1901. – Zagreb, 22. ožujka 1988.), hrvatski violončelist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Rudolf Matz · Vidi više »
Srećko (Felix) Florschütz
Felix Florschütz (Vukovar, 10. svibnja 1882. – Zagreb, 24. ožujka 1960.), hrvatski arhitekt i slikar.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Srećko (Felix) Florschütz · Vidi više »
Vatroslav Florschütz
Vatroslav Florschütz (Požega, 15. svibnja 1879. – Zagreb, 5. siječnja 1967.), hrvatski vojni liječnik kirurg Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.) Smatra ga se začetnikom traumatologije u Hrvatskoj.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Vatroslav Florschütz · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i Zagreb · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i 16. kolovoza · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i 1909. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i 1948. · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Truda Braun-Šaban i 25. travnja · Vidi više »
