Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Tunj

Indeks Tunj

Tunj (lat. Thunnus thynnus; atlantska plavoperajna tuna) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).

42 odnosi: Atlantski ocean, Životinje, Brazil, Carl Linné, Crno more, Europska lignja, Grgečke, Gušterača, Hrvatska, Inzulin, Istok, Jadransko more, Japan, Jetra, Jug, Kanada, Kanari, Karibi, Kralježnjaci, Lavanda, Meso, More, Norveška, Obala, Orka, Oslić, Peraja, Rakovi, Rep, Ribe, Skuša, Skušovke, Sredozemno more, Svitkovci, Temperatura, Tripice, Tuna, Tunolovac udičar, Venezuela, Vitamini, Zrakoperke, 1758..

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Tunj i Atlantski ocean · Vidi više »

Životinje

Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Tunj i Životinje · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Tunj i Brazil · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. - Uppsala, 10. siječnja 1778.), švedski botaničar i liječnik.

Novi!!: Tunj i Carl Linné · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Tunj i Crno more · Vidi više »

Europska lignja

Europska lignja (Loligo vulgaris) vrsta je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae.

Novi!!: Tunj i Europska lignja · Vidi više »

Grgečke

''Siganus doliatus, Siganidae'' ''Macropodus opercularis, Belontiidae'' ''Meiacanthus atrodorsalis'' ''Synchiropus splendidus, Callionymidae'' ''Microgobius gulosus, Gobiidae'' ''Icosteus aenigamticus'' ''Cheilinus undulatus, Labridae'' ''Cirrhitops fasciatus, Cirrhitidae'' ''Chionodraco hamatus, Channichthyidae'' Grgečke su red riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).

Novi!!: Tunj i Grgečke · Vidi više »

Gušterača

Shema probavnog sustava: Vanjsko lučenje žlijezde gušterače u duodenum Gušterača (pankreas) je žlijezda smještena ispod želuca, posebna po tome što ima vanjsko i unutarnje lučenje.

Novi!!: Tunj i Gušterača · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Tunj i Hrvatska · Vidi više »

Inzulin

Model šest molekula inzulina spojenih u heksamer Inzulin je hormon koji luči žlijezda gušterača (pankreas), a služi za regulaciju šećera u krvi, te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu.

Novi!!: Tunj i Inzulin · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Tunj i Istok · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Tunj i Jadransko more · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Tunj i Japan · Vidi više »

Jetra

Jetra čovjeka označena crvenom bojom (pogled sprijeda) Јetra (grč. hepar) za je život važan organ kod kralježnjaka, uključuјući tu i ljude, te još nekih životinja.

Novi!!: Tunj i Jetra · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Tunj i Jug · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Tunj i Kanada · Vidi više »

Kanari

Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.

Novi!!: Tunj i Kanari · Vidi više »

Karibi

Zemljovid Srednje Amerike i Kariba eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Otoke zavjetrine i Otoke privjetrine.

Novi!!: Tunj i Karibi · Vidi više »

Kralježnjaci

Kralježnjaci (Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.

Novi!!: Tunj i Kralježnjaci · Vidi više »

Lavanda

hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Tunj i Lavanda · Vidi više »

Meso

Pečeni odresci Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mesno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Tunj i Meso · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Tunj i More · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Tunj i Norveška · Vidi više »

Obala

Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Tunj i Obala · Vidi više »

Orka

Kit ubojica ili orka najveći je član porodice dupina.

Novi!!: Tunj i Orka · Vidi više »

Oslić

Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.

Novi!!: Tunj i Oslić · Vidi više »

Peraja

Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žljezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.

Novi!!: Tunj i Peraja · Vidi više »

Rakovi

člankonožaca.

Novi!!: Tunj i Rakovi · Vidi više »

Rep

Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.

Novi!!: Tunj i Rep · Vidi više »

Ribe

Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Tunj i Ribe · Vidi više »

Skuša

Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).

Novi!!: Tunj i Skuša · Vidi više »

Skušovke

Scombridae (Skušovke), porodica riba iz reda Perciformes ili grgečki.

Novi!!: Tunj i Skušovke · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Tunj i Sredozemno more · Vidi više »

Svitkovci

Svitkovci (Chordata) su koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur,horda ili svitak po čemu su dobili ime.

Novi!!: Tunj i Svitkovci · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Tunj i Temperatura · Vidi više »

Tripice

Tripice (dolazi iz Francuskog jezika tripe) su jelo koje se spravlja od očišćenih želudaca različitih životinja.

Novi!!: Tunj i Tripice · Vidi više »

Tuna

Tuna (tunj) rod riba porodice Scombridae ili skušovki, red grgečki.

Novi!!: Tunj i Tuna · Vidi više »

Tunolovac udičar

Tunolovac udičar (eng. tuna clipper) je brod za lov na tunje udicom na štapu.

Novi!!: Tunj i Tunolovac udičar · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: VenecuȅlaLjiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv.: Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show.

Novi!!: Tunj i Venezuela · Vidi više »

Vitamini

Svježe voće i povrće su najčešće dobri izvori vitamina '''Vitamini u tabletama''' za oralnu primjenu kao nadopuna prehrani. Vitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane.

Novi!!: Tunj i Vitamini · Vidi više »

Zrakoperke

Zrakoperke (Actinopterygii) su razred iz reda riba koštunjača.

Novi!!: Tunj i Zrakoperke · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

Novi!!: Tunj i 1758. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Atlantska plavoperajna tuna, Thunnus thynnus.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »