Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Turski jezik

Indeks Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

34 odnosi: Altajski jezici, Arapsko pismo, Azerski jezik, Balkan, Balkanski gagauski turski (jezik), Bugarska, Cipar, Edirne, Ekrem Čaušević, Eskişehir, Europska unija, Gagauski jezik, Gaziantep, Horasanski turski, Južnoturkijski jezici, Kaškajski jezik, Kosovo i Metohija, Latinica, Mustafa Kemal Atatürk, Osmanski turski jezik, Osmansko Carstvo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Turkijski jezici, Turkmenski jezik, Turska, Turska Republika Sjeverni Cipar, Turski jezici, 1924., 1932., 1980., 1983..

Altajski jezici

Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.

Novi!!: Turski jezik i Altajski jezici · Vidi više »

Arapsko pismo

Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.

Novi!!: Turski jezik i Arapsko pismo · Vidi više »

Azerski jezik

Azerbajdžanski jezik. Azerski jezik (azerbajdžanski jezik; ISO 639-3: aze; ISO 639-3: azb), makrojezik kojemu pripadaju sjevernoazerski iz Azerbajdžana i južnoazerski iz Irana.

Novi!!: Turski jezik i Azerski jezik · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Turski jezik i Balkan · Vidi više »

Balkanski gagauski turski (jezik)

Balkanski gagauski turski jezik (ISO 639-3: bgx), jezik turskih Juruka kojim govori 327 000 ljudi (Johnstone 1993.) u Turskoj i 4000 u Sjevernoj Makedoniji (područje Kumanova).

Novi!!: Turski jezik i Balkanski gagauski turski (jezik) · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Turski jezik i Bugarska · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Turski jezik i Cipar · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Turski jezik i Edirne · Vidi više »

Ekrem Čaušević

Ekrem Čaušević (Brekovica kod Bihaća, 1952.), bosanskohercegovački i hrvatski turkolog bošnjačkog podrijetla.

Novi!!: Turski jezik i Ekrem Čaušević · Vidi više »

Eskişehir

Eskişehir (turski: eski - stari, şehir - grad) grad je u sjeverozapadnoj Turskoj, glavni grad istoimene pokrajine.

Novi!!: Turski jezik i Eskişehir · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Turski jezik i Europska unija · Vidi više »

Gagauski jezik

Gagauski jezik (ISO 639-3: gag; Gagauz dili) jezik je južne turkijske grane altajskih jezika kojim govore Gagauzi.

Novi!!: Turski jezik i Gagauski jezik · Vidi više »

Gaziantep

Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.

Novi!!: Turski jezik i Gaziantep · Vidi više »

Horasanski turski

Horasanski turski jezik (quchani, kučanski; ISO 639-3: kmz), turski jezik južnoturkijske skupine, kojim govori 400 000 ljudi (1977 G. Doerfer) na sjeveru pokrajine Horasan u Iranu, sjeverozapadno od Mašhada.

Novi!!: Turski jezik i Horasanski turski · Vidi više »

Južnoturkijski jezici

Južnoturkijski jezici ili oguski jezici, altajska su skupina turkijskih jezika koji se govore na područjima Turske, Ukrajine, Turkmenistana, Azerbajdžana, Moldove, Kine i Irana.

Novi!!: Turski jezik i Južnoturkijski jezici · Vidi više »

Kaškajski jezik

Kaškajski jezik (kashkay; kashkai, qashqai, qashqa’i, qashqay; ISO 639-3: qxq), altajski jezik južnoturkijske skupine kojim govori 923 000 pripadnika (2014) etničke grupe Kašgajaca na jugozapadu Irana.

Novi!!: Turski jezik i Kaškajski jezik · Vidi više »

Kosovo i Metohija

Kosovo i Metohija (alb. Kosova dhe Metohia, srp. Косово и Метохија), skraćeno KiM, Kosmet (srp. Космет) ili jednostavno Kosovo, naziv je za zemljopisno područje koje je prema Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine definirano kao autonomna pokrajina Republike Srbije.

Novi!!: Turski jezik i Kosovo i Metohija · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Turski jezik i Latinica · Vidi više »

Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).

Novi!!: Turski jezik i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »

Osmanski turski jezik

Osmanski turski (ISO 639-3: ota; otomanski, osmanlijski, turski: Osmanlıca ili Osmanlı Türkçesi, osmanski turski: لسان عثمانی‎ lisân-ı Osmânî) je inačica turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz jezika farsi, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika.

Novi!!: Turski jezik i Osmanski turski jezik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Turski jezik i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Turski jezik i Rumunjska · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Turski jezik i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Turski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Turski jezik i Srbija · Vidi više »

Turkijski jezici

Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Novi!!: Turski jezik i Turkijski jezici · Vidi više »

Turkmenski jezik

Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.

Novi!!: Turski jezik i Turkmenski jezik · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Turski jezik i Turska · Vidi više »

Turska Republika Sjeverni Cipar

Turska Republika Sjeverni Cipar (turski: Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti) je de facto država, priznata samo od Turske, koja zauzima jednu trećinu otoka Cipra.

Novi!!: Turski jezik i Turska Republika Sjeverni Cipar · Vidi više »

Turski jezici

Turski jezici, podskupina južnoturkijskih jezika, šire turkijske skupine, koji se govore na području Anatolije i nekih susjednih zemalja.

Novi!!: Turski jezik i Turski jezici · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Turski jezik i 1924. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Turski jezik i 1932. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Turski jezik i 1980. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Turski jezik i 1983. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Turski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »