Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Tvornica papira Rijeka

Indeks Tvornica papira Rijeka

Tvornica papira oko 1880. godine '''Rani logo tvornice papira Rijeka''' Tvornica papira Rijeka poznata kao "Hartera" tijekom 180 godina neprekidne proizvodnje, proživljavala je i ratove, poplave, požare i gospodarske krize, koji su je znali dobrano uzdrmati, ali bi je njezini vlasnici novim financijskim ulaganjima uvijek iznova osposobljavali za rad.

46 odnosi: Andrija Ljudevit Adamić, Argentina, Atlantski ocean, Austrija, Austro-Ugarska, Španjolska, Beč, Brazil, Budimpešta, Celuloza, Daleki istok, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Egipat, Elektrane i elektroenergetske mreže, Engleska, Europa, Framcuska, Italija, James Watt, Kraljevina Jugoslavija, Kuba, Papir, Pariz, Parni stroj, Požar, Rijeka, Rječina, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Stablo, Sušak, Torpedo, Zagreb, 1821., 1827., 1838., 1841., 1872., 1878., 1945., 1990-ih, 1991., 2005..

Andrija Ljudevit Adamić

Andrija Ljudevit Adamić (Rijeka 28. studenog 1766. - Rijeka, 31. listopada 1828.) (izvorni oblik njegovog imena je Andrea Lodovico Adamich), riječki trgovac i poduzetnik ranog industrijskog i tehničkog doba.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Andrija Ljudevit Adamić · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Argentina · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Atlantski ocean · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Austro-Ugarska · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Španjolska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Beč · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Brazil · Vidi više »

Budimpešta

Budimskog dvorca Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Budimpešta · Vidi više »

Celuloza

Celuloza u 3D Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je bijela vlaknasta tvar bez okusa i mirisa, netopljiva u vodi i organskim otapalima.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Celuloza · Vidi više »

Daleki istok

Tokyo, Japan Shanghai, Kina Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Daleki istok · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Domovinski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Egipat · Vidi više »

Elektrane i elektroenergetske mreže

Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. MW, radi od 2008. u blizini Leipziga http://www.juwi.com/solar_energy/references/details/waldpolenz_solar_park/de.html, "Waldpolenz Solar Park", publisher.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Engleska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Europa · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Framcuska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Italija · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. - Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i James Watt · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kuba

Republika Kuba je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlanskim oceanom.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Kuba · Vidi više »

Papir

List papira Egipatski papirus Proizvodnja papira u prošlosti u Kini Papir (grčki pápyros; biljka papirus) je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje, itd.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Papir · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Pariz · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Parni stroj · Vidi više »

Požar

Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu ili ugrožava ljudske živote.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Požar · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Rijeka · Vidi više »

Rječina

Rječina je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Rječina · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Rumunjska · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Socijalizam · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Stablo · Vidi više »

Sušak

Dio Sušaka Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji broji 1.812 stanovnika.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Sušak · Vidi više »

Torpedo

Torpedo je podvodno navođeno ili nenevođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Torpedo · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i Zagreb · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1821. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1827. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1838. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1841. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1872. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1878. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1945. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1990-ih · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 1991. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Tvornica papira Rijeka i 2005. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hartera, Tvornica papira rijeka.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »