Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Tvrđa

Indeks Tvrđa

Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.

144 odnosi: Alojzije Stepinac, Arhitektura u 1712., Arhitektura u 1765., Štajerska (austrijska savezna zemlja), Željeznička pruga Varaždin – Dalj, Baranja, Barok, Bavarska, Biskup, Bugarska, Carski i kraljevski, Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku, Džamija, Drava, Društvo hrvatskih književnika, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Eugen Savojski, Eurodom Osijek, Francuska, Francuski jezik, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Franjo Josip I., Franjo Kuhač, Franjo Marković, General, Grad, Gradski prijevoz putnika Osijek, Hermann Bollé, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Italija, Ivan Meštrović, Ivan Zajc, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Križanić, Katarina Sijenska, Kemija, Književnost, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Kuga, Latinski jezik, Marijan Lanosović, Matija Petar Katančić, Maximilian Eugen Gosseau d'Henef, Moravska, ..., Most dr. Franje Tuđmana (Osijek), Muzej Slavonije, Nizozemska, Njemački jezik, Nobelova nagrada, Osijek, Osmansko Carstvo, Petar Snačić, Petrovaradin, Pješački most u Osijeku, Pošta, Profesor, Renesansa, Ruđer Bošković, Sjemenište, Slavonija, Spomenik, Sveta Margareta, Sveti Mihael, Sveti Rok, Sveti Sebastijan, Tadija Smičiklas, Talijanski jezik, Trg, Trpimir I., Vatroslav Jagić, Vatroslav Lisinski, Vino, Vjekoslav Klaić, Vladimir Prelog, 1. kolovoza, 1687., 1692., 17. stoljeće, 1702., 1712., 1714., 1715., 1725., 1729., 1731., 1732., 1733., 1734., 1735., 1736., 1745., 1747., 1748., 1750., 1752., 1765., 1766., 1773., 1774., 1775., 1779., 1782., 1783., 1786., 1787., 18. stoljeće, 1800., 1849., 1855., 1857., 1869., 1872., 1874., 1877., 1879., 1880., 1883., 1884., 1887., 1890., 1895., 1898., 1912., 1913., 1918., 1919., 1921., 1923., 1926., 1936., 1938., 1946., 1947., 1971., 1990., 1992., 20. stoljeće, 29. rujna. Proširite indeks (94 više) »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Tvrđa i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Arhitektura u 1712.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i Arhitektura u 1712. · Vidi više »

Arhitektura u 1765.

Crkva sv. apostola Petra i Pavla u Smiljanu.

Novi!!: Tvrđa i Arhitektura u 1765. · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Tvrđa i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Željeznička pruga Varaždin – Dalj

| Željeznička pruga Varaždin – Dalj (često i Podravska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 250 km.

Novi!!: Tvrđa i Željeznička pruga Varaždin – Dalj · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Tvrđa i Baranja · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Tvrđa i Barok · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Tvrđa i Bavarska · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Tvrđa i Biskup · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Tvrđa i Bugarska · Vidi više »

Carski i kraljevski

Oznaka vojne postrojbe u Austro-Ugarskoj monarhiji 1900. godine Grb 1915. – 1918. Carski i kraljevski ili K.u.K. skraćeno od njem. Kaiserlich und Königlich ili u prijevodu na hrvatski, carski i kraljevski (c. i k.) je povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku (austro-ugarsku monarhiju) od 1867. do 1918. Sve javne institucije u Austro-Ugarskoj (austro-ugarskoj monarhiji) su imale ispred imena i prefiks k.u.k.

Novi!!: Tvrđa i Carski i kraljevski · Vidi više »

Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku

Župna crkva sv.

Novi!!: Tvrđa i Crkva sv. Mihaela arkanđela u Osijeku · Vidi više »

Džamija

Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.

Novi!!: Tvrđa i Džamija · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Tvrđa i Drava · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Novi!!: Tvrđa i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Tvrđa i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Tvrđa i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Eugen Savojski

Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.

Novi!!: Tvrđa i Eugen Savojski · Vidi više »

Eurodom Osijek

Eurodom je poslovno-kulturni centar u Osijeku.

Novi!!: Tvrđa i Eurodom Osijek · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Tvrđa i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Tvrđa i Francuski jezik · Vidi više »

Franjevačka provincija Bosna Srebrena

Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.

Novi!!: Tvrđa i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Tvrđa i Franjevci · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Tvrđa i Franjo Josip I. · Vidi više »

Franjo Kuhač

Franjo Kuhač (1874.) Franjo Ksaver Kuhač (Osijek, 20. studenoga 1834. – Zagreb, 18. lipnja 1911.), bio je hrvatski etnomuzikolog i povjesničar glazbe.

Novi!!: Tvrđa i Franjo Kuhač · Vidi više »

Franjo Marković

Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.

Novi!!: Tvrđa i Franjo Marković · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Tvrđa i General · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Tvrđa i Grad · Vidi više »

Gradski prijevoz putnika Osijek

Gradski prijevoz putnika Osijek (skr. GPP), gradsko je trgovačko društvo koje obavlja djelatnost organizacije tramvajskog i autobusnog prometa u Osijeku.

Novi!!: Tvrđa i Gradski prijevoz putnika Osijek · Vidi više »

Hermann Bollé

Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.

Novi!!: Tvrđa i Hermann Bollé · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Tvrđa i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Tvrđa i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Tvrđa i Hrvatski jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Tvrđa i Italija · Vidi više »

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Novi!!: Tvrđa i Ivan Meštrović · Vidi više »

Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

Novi!!: Tvrđa i Ivan Zajc · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Tvrđa i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Tvrđa i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Juraj Križanić

Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.

Novi!!: Tvrđa i Juraj Križanić · Vidi više »

Katarina Sijenska

Sv.

Novi!!: Tvrđa i Katarina Sijenska · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Tvrđa i Kemija · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Tvrđa i Književnost · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Tvrđa i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Tvrđa i Kranjska · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Tvrđa i Kuga · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Tvrđa i Latinski jezik · Vidi više »

Marijan Lanosović

Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.

Novi!!: Tvrđa i Marijan Lanosović · Vidi više »

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Novi!!: Tvrđa i Matija Petar Katančić · Vidi više »

Maximilian Eugen Gosseau d'Henef

Maximilian Eugen grof Gosseau d'Henef (1678. - 1744.)Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.

Novi!!: Tvrđa i Maximilian Eugen Gosseau d'Henef · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Tvrđa i Moravska · Vidi više »

Most dr. Franje Tuđmana (Osijek)

Most dr.

Novi!!: Tvrđa i Most dr. Franje Tuđmana (Osijek) · Vidi više »

Muzej Slavonije

Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a po veličini fundusa i najznačajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj.

Novi!!: Tvrđa i Muzej Slavonije · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Tvrđa i Nizozemska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Tvrđa i Njemački jezik · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Tvrđa i Nobelova nagrada · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Tvrđa i Osijek · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Tvrđa i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Novi!!: Tvrđa i Petar Snačić · Vidi više »

Petrovaradin

Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.

Novi!!: Tvrđa i Petrovaradin · Vidi više »

Pješački most u Osijeku

Pogled na most s Promenade Pješački most viseći je most preko Drave u Osijeku.

Novi!!: Tvrđa i Pješački most u Osijeku · Vidi više »

Pošta

Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.

Novi!!: Tvrđa i Pošta · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Tvrđa i Profesor · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Tvrđa i Renesansa · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Tvrđa i Ruđer Bošković · Vidi više »

Sjemenište

Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.

Novi!!: Tvrđa i Sjemenište · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Tvrđa i Slavonija · Vidi više »

Spomenik

Oltar domovine Čakovečkom groblju Spomenik je predmet ili građevina koji služi poticanju sjećanja na osobu (koja je umrla) ili na događaj.

Novi!!: Tvrđa i Spomenik · Vidi više »

Sveta Margareta

Osobe.

Novi!!: Tvrđa i Sveta Margareta · Vidi više »

Sveti Mihael

Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.

Novi!!: Tvrđa i Sveti Mihael · Vidi više »

Sveti Rok

Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Novi!!: Tvrđa i Sveti Rok · Vidi više »

Sveti Sebastijan

Sveti Sebastijan (oko 256. – Rim, 20. siječnja 287.), kršćanski svetac i mučenik, ubijen tijekom Dioklecijanovog progona kršćana u 3.

Novi!!: Tvrđa i Sveti Sebastijan · Vidi više »

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Novi!!: Tvrđa i Tadija Smičiklas · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Tvrđa i Talijanski jezik · Vidi više »

Trg

Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.

Novi!!: Tvrđa i Trg · Vidi više »

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Novi!!: Tvrđa i Trpimir I. · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Tvrđa i Vatroslav Jagić · Vidi više »

Vatroslav Lisinski

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.

Novi!!: Tvrđa i Vatroslav Lisinski · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Tvrđa i Vino · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Tvrđa i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Novi!!: Tvrđa i Vladimir Prelog · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Tvrđa i 1. kolovoza · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1687. · Vidi više »

1692.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1692. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 17. stoljeće · Vidi više »

1702.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1702. · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1712. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1714. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1715. · Vidi više »

1725.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1725. · Vidi više »

1729.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1729. · Vidi više »

1731.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1731. · Vidi više »

1732.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1732. · Vidi više »

1733.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1733. · Vidi više »

1734.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1734. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1735. · Vidi više »

1736.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1736. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1745. · Vidi više »

1747.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1747. · Vidi više »

1748.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1748. · Vidi više »

1750.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1750. · Vidi više »

1752.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1752. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1765. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1766. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1773. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1774. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1775. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1779. · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1782. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1783. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1786. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1787. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 18. stoljeće · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1800. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1849. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1855. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1857. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1869. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1872. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1874. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1877. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1879. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1880. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1883. · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1884. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1887. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1890. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1895. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1898. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1913. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1919. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1923. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1926. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1936. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1938. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Tvrđa i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1947. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1971. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Tvrđa i 1992. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Tvrđa i 20. stoljeće · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Tvrđa i 29. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Tvrđa (Osijek).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »