Brže od pregledniku!
41 odnosi: Bjelorusija, Brest (Bjelorusija), Bunker, Citadela, Mir u Brest-Litovsku, Nijemci, Njemačka, Operacija Barbarossa, Poljaci, Poljska, Površina, Predgrađe, Prvi svjetski rat, Riga, Rusi, Rusija, Sovjetski Savez, Sveti Nikola, Utvrdno graditeljstvo, Versajski ugovor, Voda, Zapadni Bug, 1. lipnja, 17. rujna, 1799., 1833., 1836., 1842., 1864., 1876., 1888., 1913., 1915., 1918., 1920., 1921., 1939., 23. lipnja, 23. srpnja, 26. travnja, 3. ožujka.
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Bjelorusija · Vidi više »
Brest (Bjelorusija)
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »
Bunker
Bunker bivše JNA u Pasaduru Bunker je manja obrambena građevina u kojoj su korisnici zaštićeni od direktne opasnosti.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Bunker · Vidi više »
Citadela
Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Citadela · Vidi više »
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Njemačka · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Poljska · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Površina · Vidi više »
Predgrađe
Prosječno predgrađe u SAD-u Predgrađe je naziv za naselje pretežito stambenog karaktera.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Predgrađe · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Riga · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Rusija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Sveti Nikola · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Versajski ugovor · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Voda · Vidi više »
Zapadni Bug
Zapadni Bug (ukr. Західний Буг, rus. Западный Буг, bje. Захо́дні Буг) je rijeka u Ukrajini, Bjelorusiji i Poljskoj duga 772 kilometra.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i Zapadni Bug · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1. lipnja · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 17. rujna · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1799. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1833. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1836. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1842. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1864. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1876. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1888. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1921. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 1939. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 23. lipnja · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 23. srpnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 26. travnja · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Tvrđava u Brestu i 3. ožujka · Vidi više »
