Sadržaj
11 odnosi: Akuzativ, Atomska masa, Feničko pismo, Fizika, Glagoljica, Grčki alfabet, Kemija, Latinica, Lokativ, Prijedlozi, Uranij.
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Pogledaj U i Akuzativ
Atomska masa
Stilizirani atom litija-7 Atomska masa (ma) je zbroj masa čestica, koje čine atom, tj.
Pogledaj U i Atomska masa
Feničko pismo
Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.
Pogledaj U i Feničko pismo
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj U i Fizika
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Pogledaj U i Glagoljica
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj U i Grčki alfabet
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj U i Kemija
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj U i Latinica
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Pogledaj U i Lokativ
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Pogledaj U i Prijedlozi
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.
Pogledaj U i Uranij