Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ural (gorje)

Indeks Ural (gorje)

Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.

16 odnosi: Arktički ocean, Azija, Ekaterinburg, Europa, Istočnoeuropska nizina, Južni Ural, Karsko more, Kazahstan, Magnitogorsk, Malahit, Orenburg, Orsk, Perm, Rudnik, Ural (rijeka), Zapadnosibirska nizina.

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Ural (gorje) i Arktički ocean · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Ural (gorje) i Azija · Vidi više »

Ekaterinburg

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.

Novi!!: Ural (gorje) i Ekaterinburg · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Ural (gorje) i Europa · Vidi više »

Istočnoeuropska nizina

Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.

Novi!!: Ural (gorje) i Istočnoeuropska nizina · Vidi više »

Južni Ural

Krajolik Južnog Urala, rijeka Inzer. Južni Ural, južni dio planinskog lanca Urala i ujedno njegov najširi dio.

Novi!!: Ural (gorje) i Južni Ural · Vidi više »

Karsko more

Položaj Karskog mora. Plovilo Hivus-10 na obali Karskoga mora Karsko more je dio Arktičkog oceana koji se nalazi sjeverno od Sibira, između Barentsovog mora na zapadu i Laptevskog mora i otočja Severnaja zemlja na istoku.

Novi!!: Ural (gorje) i Karsko more · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Ural (gorje) i Kazahstan · Vidi više »

Magnitogorsk

Magnitogorsk (ruski: Магнитого́рск) je grad na granici jugo-istočnog europskog te jugo-zapadnog azijskog dijela Rusije, u Čeljabinskoj oblasti, jedan od najvećih svjetskih centara crne metalurgije.

Novi!!: Ural (gorje) i Magnitogorsk · Vidi više »

Malahit

Malahit (prema grč. μαλάχη: sljez) je monoklinski mineral smaragdnozelene boje, bazični bakrov karbonat, CuCO3∙Cu(OH)2.

Novi!!: Ural (gorje) i Malahit · Vidi više »

Orenburg

Orenburg (ruski: Оренбург) je grad na rijeci Uralu.

Novi!!: Ural (gorje) i Orenburg · Vidi više »

Orsk

Orsk (ruski: Орск) je grad u Orenburškoj oblasti u Rusiji, na jugu gorja Urala, na obalama rijeke Urala.

Novi!!: Ural (gorje) i Orsk · Vidi više »

Perm

Perm može biti.

Novi!!: Ural (gorje) i Perm · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Ural (gorje) i Rudnik · Vidi više »

Ural (rijeka)

Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.

Novi!!: Ural (gorje) i Ural (rijeka) · Vidi više »

Zapadnosibirska nizina

sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.

Novi!!: Ural (gorje) i Zapadnosibirska nizina · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ural (planina).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »