54 odnosi: Španjolska, Bazilika sv. Marije iznad Minerva, Bazilika sv. Petra, Bologna, Euharistijsko klanjanje, Filip II., španjolski kralj, Francuska, Genova, Grgur XIII., Grgur XIV., Italija, Julije III., Katolička Crkva, Köln, Kvirinalska palača, Latinski jezik, Mletačka Republika, Padova, Pavao IV., Perugia, Rim, Siksto V., Spoleto, Sveta Stolica, Tridentski sabor, Umbrija, 12. prosinca, 15. rujna, 1521., 1553., 1555., 1556., 1559., 1562., 1563., 1565., 1572., 1573., 1577., 1583., 1584., 1585., 1590., 1591., 1598., 1606., 19. studenoga, 22. rujna, 27. kolovoza, 27. rujna, ..., 30. ožujka, 4. kolovoza, 4. travnja, 8. listopada. Proširite indeks (4 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Urban VII. i Španjolska · Vidi više »
Bazilika sv. Marije iznad Minerva
'''Bazilika sv. Marije iznad Minerva''' Bazilika sv.
Novi!!: Urban VII. i Bazilika sv. Marije iznad Minerva · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Urban VII. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Urban VII. i Bologna · Vidi više »
Euharistijsko klanjanje
Euharistijsko klanjanje Meksiku Euharistijsko klanjanje je pobožnost u Katoličkoj, Anglo-katoličkoj Crkvi i luteranskoj tradiciji, u kojoj je Isus u obliku Presvetog Oltarskog Sakramenta (Tijelo Kristovo, posvećena hostija) izložen i obožavan od strane vjernika.
Novi!!: Urban VII. i Euharistijsko klanjanje · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Urban VII. i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Urban VII. i Francuska · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Urban VII. i Genova · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Urban VII. i Grgur XIII. · Vidi više »
Grgur XIV.
Grgur XIV., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Urban VII. i Grgur XIV. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Urban VII. i Italija · Vidi više »
Julije III.
Julije III., lat. Iulius PP.
Novi!!: Urban VII. i Julije III. · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Urban VII. i Katolička Crkva · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Urban VII. i Köln · Vidi više »
Kvirinalska palača
Kvirinalska palača Bakrorez iz sredine 18. stoljeća. Autor Giovanni Battista Piranesi Kvirinalska palača (talijanski Palazzo del Quirinale ili Quirinale) službena je rezidencija predsjednika Talijanske Republike, smještena na brežuljku Kvirinal, najvišem od sedam rimskih brežuljaka, u Via del Quirinale i okrenuta na Piazza del Quirinale.
Novi!!: Urban VII. i Kvirinalska palača · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Urban VII. i Latinski jezik · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Urban VII. i Mletačka Republika · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Urban VII. i Padova · Vidi više »
Pavao IV.
Pavao IV., lat. Paulus PP.
Novi!!: Urban VII. i Pavao IV. · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Urban VII. i Perugia · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Urban VII. i Rim · Vidi više »
Siksto V.
Siksto V., lat. Sixtus PP.
Novi!!: Urban VII. i Siksto V. · Vidi više »
Spoleto
Spoleto je grad i istoimena općina u središnjoj Italiji; četvrti po veličini u talijanskoj pokrajini Perugia (Umbrija).
Novi!!: Urban VII. i Spoleto · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Urban VII. i Sveta Stolica · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Urban VII. i Tridentski sabor · Vidi više »
Umbrija
Umbrija (talijanski: Umbria) je regija u koja se nalazi u središtu Italije, u dolini rijeke Tiber.
Novi!!: Urban VII. i Umbrija · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Urban VII. i 12. prosinca · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Urban VII. i 15. rujna · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1521. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1553. · Vidi više »
1555.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1555. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1556. · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1559. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1562. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1563. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1565. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1572. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Urban VII. i 1573. · Vidi više »
1577.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1577. · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1583. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1584. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1585. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1590. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1591. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1598. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Urban VII. i 1606. · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Urban VII. i 19. studenoga · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Urban VII. i 22. rujna · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Urban VII. i 27. kolovoza · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Urban VII. i 27. rujna · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Urban VII. i 30. ožujka · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Urban VII. i 4. kolovoza · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Urban VII. i 4. travnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Urban VII. i 8. listopada · Vidi više »