Brže od pregledniku!
13 odnosi: Hrvatska, Josip Manolić, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, MVP, Nacionalna sigurnost, Predsjednik Republike Hrvatske, Ured za nacionalnu sigurnost, 1991., 1993., 20. stoljeće, 27. svibnja, 90-ih.
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Hrvatska · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Josip Manolić · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
MVP
*MVP - kratica za Ministarstvo vanjskih poslova.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i MVP · Vidi više »
Nacionalna sigurnost
Nacionalna sigurnost je pojam koji se može definirati kao stanje zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija, zaštita vitalnih nacionalnih interesa,Škoro Pevec, K., Nacionalna sigurnost: vodič za novinare, Zagreb, 2003., str.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Nacionalna sigurnost · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Ured za nacionalnu sigurnost
Ured za nacionalnu sigurnost (UNS) ustrojen je uredbom Predsjednika Republike u svibnju 1993. godine, čime je započelo stvaranje i razvoj koncepta obavještajne zajednice u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i Ured za nacionalnu sigurnost · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i 1993. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i 20. stoljeće · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i 27. svibnja · Vidi više »
90-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ured za zaštitu ustavnog poretka i 90-ih · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
UZUP.
