Brže od pregledniku!
42 odnosi: Airbus A320, Świnoujście, Autocesta, Baltičko more, Berlin, Bicikl, Drugi svjetski rat, Fridrik Vilim I. Pruski, Gustav II. Adolf, Jarmen, Kameno doba, Kraljevske zračne snage, Luftwaffe, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Otok, Poljska, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Potsdamska konferencija, Pruska, Rügen, Reformacija, Slaveni, Stralsund, Sveto Rimsko Carstvo, Tridesetogodišnji rat, Turizam, Ujedinjenje Njemačke, Zapadnopomeransko vojvodstvo, 1155., 1159., 12. ožujka, 1298., 1535., 1630., 1720., 1818., 1945., 1950., 1990., 26. lipnja.
Airbus A320
Airbus A-320 je moderni uskotrupni putnički zrakoplov srednjeg doleta.
Novi!!: Usedom i Airbus A320 · Vidi više »
Świnoujście
Świnoujście je mjesto u zapadnoj Poljskoj.
Novi!!: Usedom i Świnoujście · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Usedom i Autocesta · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Usedom i Baltičko more · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Usedom i Berlin · Vidi više »
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Novi!!: Usedom i Bicikl · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Usedom i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Fridrik Vilim I. Pruski
Fridrik Vilim I. (Berlin, 14. kolovoza 1688. – Potsdam, 31. svibnja 1740.) je bio pruski kralj, markgrof Brandenburga i izborni knez Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Usedom i Fridrik Vilim I. Pruski · Vidi više »
Gustav II. Adolf
'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.
Novi!!: Usedom i Gustav II. Adolf · Vidi više »
Jarmen
Jarmen (hrvatski nazivi: jarmen, antemis; narodni nazivi: oko volje, prstenak, raman, ramina, rimska kamilica; lat. Anthemis), rod od preko 160 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae).
Novi!!: Usedom i Jarmen · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Usedom i Kameno doba · Vidi više »
Kraljevske zračne snage
Zastava Kraljevskih zračnih snaga Royal Air Force (kratica RAF) ili Kraljevske zračne snage je naziv za britansko ratno zrakoplovstvo utemeljeno 1. travnja 1918. godine.
Novi!!: Usedom i Kraljevske zračne snage · Vidi više »
Luftwaffe
Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.
Novi!!: Usedom i Luftwaffe · Vidi više »
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Usedom i Mecklenburg-Zapadno Pomorje · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Usedom i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Usedom i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Usedom i Otok · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Usedom i Poljska · Vidi više »
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Novi!!: Usedom i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Potsdamska konferencija
Na konferenciji koja je održana u Potsdamu (20 km jugoistočno od Berlina) 17.
Novi!!: Usedom i Potsdamska konferencija · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Usedom i Pruska · Vidi više »
Rügen
Zemljovid Rügena Rügen je njemački otok u Baltičkom moru ispred obale Zapadnoga Pomorja.
Novi!!: Usedom i Rügen · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Usedom i Reformacija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Usedom i Slaveni · Vidi više »
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Novi!!: Usedom i Stralsund · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Usedom i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Usedom i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Usedom i Turizam · Vidi više »
Ujedinjenje Njemačke
1815.
Novi!!: Usedom i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Zapadnopomeransko vojvodstvo
Položaj vojvodstva na karti Poljske Zapadnopomeransko vojvodstvo (poljski: województwo zachodniopomorskie) je jedno od 16 poljskih administrativnih jedinica - vojvodstava.
Novi!!: Usedom i Zapadnopomeransko vojvodstvo · Vidi više »
1155.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1155. · Vidi više »
1159.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1159. · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Usedom i 12. ožujka · Vidi više »
1298.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1298. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1535. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1630. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1720. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1818. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1945. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1950. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Usedom i 1990. · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Usedom i 26. lipnja · Vidi više »
