Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Uskoci

Indeks Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

34 odnosi: Žumberačka gora, Bare Poparić, Bosna, Dalmacija, Gusari, Habsburška Monarhija, Hercegovina, Hrvatska, Ivo Senjanin, Karlovac, Katoličanstvo, Klis, Kupa, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Petar Kružić, Rat, Sava, Senj, Stara Gradiška, Tvrđava Nehaj, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uskoci (Stara Gradiška), Vojna krajina, Zadar, 1524., 1537., 16. stoljeće, 1612., 1617., 1683., 1699., 1788., 1791..

Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

Novi!!: Uskoci i Žumberačka gora · Vidi više »

Bare Poparić

Bartul Bare Poparić (Kaštel Novi, 27. ožujka 1865. - Zagreb, 30. ožujka 1948.) hrvatski povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske historiografije.

Novi!!: Uskoci i Bare Poparić · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Uskoci i Bosna · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Uskoci i Dalmacija · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države.

Novi!!: Uskoci i Gusari · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Uskoci i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hercegovina

Bosne na zemljovidu izdanom 1862. godine u Parizu.Čović, Bože (prir.), ''Izvori velikosrpske agresije'', "August Cesarec", Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Uskoci i Hercegovina · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Uskoci i Hrvatska · Vidi više »

Ivo Senjanin

Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.

Novi!!: Uskoci i Ivo Senjanin · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Uskoci i Karlovac · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Uskoci i Katoličanstvo · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Novi!!: Uskoci i Klis · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski Kolpa) je rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Uskoci i Kupa · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Uskoci i Mletačka Republika · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Uskoci i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petar Kružić

Petar Kružić (16. listopada 1491. - okolica Klisa, 12. ožujka 1537.), bio je hrvatski vojskovođa i kapetan Klisa.

Novi!!: Uskoci i Petar Kružić · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Uskoci i Rat · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Uskoci i Sava · Vidi više »

Senj

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk.

Novi!!: Uskoci i Senj · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Uskoci i Stara Gradiška · Vidi više »

Tvrđava Nehaj

Utvrda Nehaj, simbol Senja Jugoistočna kula Tvrđava Nehaj (poznata i pod nazivima Kula Nehaj te Nehajgrad) služila je kao vojna utvrda uskocima koji su je koristili kao mjesto s kojeg su branili grad Senj te pripremali napade na Turke i Mletke.

Novi!!: Uskoci i Tvrđava Nehaj · Vidi više »

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (ili kraće USKOK) specijalizirano je tijelo u sastavu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zaduženo za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Novi!!: Uskoci i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta · Vidi više »

Uskoci (Stara Gradiška)

Uskoci su naselje u općini Stara Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Uskoci i Uskoci (Stara Gradiška) · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Uskoci i Vojna krajina · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Uskoci i Zadar · Vidi više »

1524.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1524. · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1537. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Uskoci i 16. stoljeće · Vidi više »

1612.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1612. · Vidi više »

1617.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1617. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1683. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1699. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1788. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Uskoci i 1791. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Uskok.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »