Brže od pregledniku!
20 odnosi: Banski dvori, Brijunska deklaracija, Dan državnosti (Hrvatska), Franjo Tuđman, Glas Slavonije, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivica Račan, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Predsjednik Republike Hrvatske, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Ustav Republike Hrvatske, Velikosrpska agresija 1990-ih, Vladimir Šeks, 19. svibnja, 1991., 7. listopada, 8. listopada, 8. srpnja.
Banski dvori
Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Banski dvori · Vidi više »
Brijunska deklaracija
Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Brijunska deklaracija · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Franjo Tuđman · Vidi više »
Glas Slavonije
Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Glas Slavonije · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Ivica Račan · Vidi više »
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Velikosrpska agresija 1990-ih
Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Vladimir Šeks · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i 19. svibnja · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i 1991. · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i 7. listopada · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i 8. listopada · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i 8. srpnja · Vidi više »
