Brže od pregledniku!
36 odnosi: Arboretum, Crna joha, Doba, Gujavice, Hrast lužnjak, Hrvatska, Humus, Klima, Korov, Krošnja, Kvaliteta, Mikroorganizmi, Njega šuma, Općekorisne funkcije šume, Ophodnja, Panjača, Park, Plantaža, Plod, Pošumljavanje, Poljski jasen, Popis osnovnih tema u šumarstvu, Proreda šuma, Sjeme, Sjetva, Smreka, Stablo, Svjetlost, Tlo, Toplina, Ugljikov(IV) oksid, Vjetar, Voda, Vrijeme, Zaštita šuma, Znanost.
Arboretum
Arboretum Trsteno Arboretum Opeka Arboretum je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Arboretum · Vidi više »
Crna joha
Ženske rese Crna joha (jalša), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Crna joha · Vidi više »
Doba
Doba ili mjerna jedinica je dio takta.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Doba · Vidi više »
Gujavice
Gujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica iz potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Gujavice · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Hrvatska · Vidi više »
Humus
Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Humus · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Klima · Vidi više »
Korov
Koštan ''(Echinochloa crus-galli)'' Pirika ''(Agropyron repens)'' Slak ''(Convolvulus arvensis)'' Štir ''(Amaranthus retroflexus)'' Korov (mađ. kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Korov · Vidi više »
Krošnja
'''Krošnja''', deblo i korijenje (šematski) Krošnja je onaj dio stabla na kojem rastu iglice ili lišće.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Krošnja · Vidi više »
Kvaliteta
Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Kvaliteta · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Mikroorganizmi · Vidi više »
Njega šuma
Njega šuma je niz šumskih radova, koji se čine kako bi se poboljšala kvaliteta šumske sastojine.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Njega šuma · Vidi više »
Općekorisne funkcije šume
Šuma služi za odmor i rekreaciju. Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) skup su svih korisnih blagodati šuma za čovjeka i okoliš.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Općekorisne funkcije šume · Vidi više »
Ophodnja
Šuma hrasta lužnjaka ima ophodnju od 140 godina. Ophodnja je životni vijek šumske sastojine odnosno vrijeme koje protekne od nastanka jedne sastojine pa do njene konačne sječe.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Ophodnja · Vidi više »
Panjača
Otočca. Iz jednog bivšeg panja raste puno izbojaka. Panjača je niski uzgojni oblik šume.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Panjača · Vidi više »
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Park · Vidi više »
Plantaža
S. M. Prokudina-Gorskog (između 1905. i 1915. godine) Plantaža kave na Havajima Plantaža je vrsta poljoprivredne proizvodnje na kojoj se iz privrednih razloga uzgajaju biljke iste vrste u monokulturama.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Plantaža · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Plod · Vidi više »
Pošumljavanje
Pošumljene površine Pošumljavanje je umjetno podizanje šuma sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena na površinama, koje su dugi niz godina bile bez šume.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Pošumljavanje · Vidi više »
Poljski jasen
Poljski jasen (lat. Fraxinus angustifolia) je vrsta bjelogoričnog listopadnog drveća, koje naraste do 30 metara visine.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Poljski jasen · Vidi više »
Popis osnovnih tema u šumarstvu
Stablo hrasta Bukva Prašuma Šumarstvo je znanost i umijeće gospodarenja šumskim bogatstvima.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Popis osnovnih tema u šumarstvu · Vidi više »
Proreda šuma
bijelog bora starosti 25 godina nakon prve prorede. Proreda šuma oblik je njege šuma i uzgojni zahvat.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Proreda šuma · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Sjeme · Vidi više »
Sjetva
Sjetva sijačicom. Sjetva je sijanje sjemena različitih biljnih vrsta.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Sjetva · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Smreka · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Uzgajanje šuma i Stablo · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Svjetlost · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Tlo · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Toplina · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Vjetar · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Voda · Vidi više »
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Vrijeme · Vidi više »
Zaštita šuma
Srušena stabla nakon napada kukaca potkornjaka. Radnici oblažu sadnice smreke vatom, kako bi ih zaštitili. Zaštita šuma je zaštita šumskog bogatstva, njegovog produktivnog tijeka i njegovih produkata od raznih smetnji i gubitaka.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Zaštita šuma · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Uzgajanje šuma i Znanost · Vidi više »
