Brže od pregledniku!
65 odnosi: Agrigento, Austrazija, Švedska, Bruxelles, Burgundija, Düren, Drugi svjetski rat, Engleska, Francuska, Gliwice, Haute-Loire, Italija, Kalvinizam, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Kina, Lille, Luj XIV., kralj Francuske, Mađarska, Marija (majka Isusova), Marka (teritorij), Markgrof, Miškolc, Moskva, Nacka, Neustrija, Nijmegen, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Nord-Pas de Calais, Normani, Pariz, Poljska, Protestantizam, Prvi svjetski rat, PSA Peugeot Citroën, Rhonelle, Rusija, Salgótarján, Sasi, Schelde, Sicilija, Srednjoeuropsko vrijeme, Sveto Rimsko Carstvo, Toyota, Toyota Yaris, Ujedinjeno Kraljevstvo, Verdunski ugovor, 10. svibnja, 1008., ..., 1524., 1560., 1580., 1677., 1678., 1793., 1794., 1940., 1944., 2. rujna, 2001., 27. svibnja, 693., 843., 881.. Proširite indeks (15 više) »
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Novi!!: Valenciennes i Agrigento · Vidi više »
Austrazija
Zemljovid Europe 481. – 814. Austrazija bilo je ime sjeveroistočnog dijela Franačke države u razdoblju merovinških kraljeva, za razliku od Neustrije, koja se nalazila na sjeverozapadu.
Novi!!: Valenciennes i Austrazija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Valenciennes i Švedska · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Valenciennes i Bruxelles · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Valenciennes i Burgundija · Vidi više »
Düren
Düren grad je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj.
Novi!!: Valenciennes i Düren · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Valenciennes i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Valenciennes i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Valenciennes i Francuska · Vidi više »
Gliwice
Gliwice (njemački: Gleiwitze) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Valenciennes i Gliwice · Vidi više »
Haute-Loire
Haute-Loire (hrv. Gornja Loara, oks. Léger-Naut ili Leire-Nauta) je departman u francuskoj regiji Auvergne.
Novi!!: Valenciennes i Haute-Loire · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Valenciennes i Italija · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Valenciennes i Kalvinizam · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Valenciennes i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Valenciennes i Kina · Vidi više »
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Novi!!: Valenciennes i Lille · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Valenciennes i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Valenciennes i Mađarska · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Valenciennes i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marka (teritorij)
Marka ili markgrofovija je srednjovjekovna teritorijalna jedinica slična grofoviji, no smještena u pograničnom području carstva ili kraljevstva i obično veća površinom.
Novi!!: Valenciennes i Marka (teritorij) · Vidi više »
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Novi!!: Valenciennes i Markgrof · Vidi više »
Miškolc
Miškolc, Vijesti - Korčula, str.
Novi!!: Valenciennes i Miškolc · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Valenciennes i Moskva · Vidi više »
Nacka
Nacka je grad i prigradska općina Stockholma.
Novi!!: Valenciennes i Nacka · Vidi više »
Neustrija
Neustrija je bila sjeverozapadni dio Franačke države pod Merovinzima od 6. do 8. stoljeća.
Novi!!: Valenciennes i Neustrija · Vidi više »
Nijmegen
Nijmegen (njemački: Nimwegen) je grad i luka na rijeci Waal u nizozemskoj pokrajini Gelderland.
Novi!!: Valenciennes i Nijmegen · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Valenciennes i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Valenciennes i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Valenciennes i Njemačka · Vidi više »
Nord-Pas de Calais
Nord-Pas-de-Calais ili Francuska Nizozemska (Pays-bas français na francuskom, Frans Vlaanderen ili Franse Nederlanden na nizozemskom) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, zvana Sjever (Nord na francuskom) koja se sastojala od dva departmana: Nord (departman) i Pas-de-Calais.
Novi!!: Valenciennes i Nord-Pas de Calais · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Valenciennes i Normani · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Valenciennes i Pariz · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Valenciennes i Poljska · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Valenciennes i Protestantizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Valenciennes i Prvi svjetski rat · Vidi više »
PSA Peugeot Citroën
PSA Peugeot Citroen (prijašnjeg naziva Peugeot Société Anonyme) je Francuski proizvođač automobila i motocikala koje prodaje pod markama Peugeot, Citroen i Opel.
Novi!!: Valenciennes i PSA Peugeot Citroën · Vidi više »
Rhonelle
Rhonelle je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Valenciennes i Rhonelle · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Valenciennes i Rusija · Vidi više »
Salgótarján
Salgótarján (njem.: Schalgau, slov.: Šalgov-Tarjany), grad na sjeveru Mađarske od 35.811 stanovnika.
Novi!!: Valenciennes i Salgótarján · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Valenciennes i Sasi · Vidi više »
Schelde
Schelde (francuski Escaut, nizozemski Schelde) je rijeka u zapadnoj Europi.
Novi!!: Valenciennes i Schelde · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Valenciennes i Sicilija · Vidi više »
Srednjoeuropsko vrijeme
Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.
Novi!!: Valenciennes i Srednjoeuropsko vrijeme · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Valenciennes i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Toyota
Toyota Motor Corporation (japanski: トヨタ自動車株式会社, Hepburn: Toyota Jidōsha KK, IPA:, engleski: /tɔɪˈoʊtə/) je japanski međunarodni proizvođač automobila sa sjedištem u gradu Toyoti, prefekturi Aichi, u Japanu.
Novi!!: Valenciennes i Toyota · Vidi više »
Toyota Yaris
Toyota Yaris je mali gradski automobil kojeg od 1999. godine proizvodi japanski proizvođač Toyota, a dosad je proizveden u dvije generacije.
Novi!!: Valenciennes i Toyota Yaris · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Valenciennes i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Novi!!: Valenciennes i Verdunski ugovor · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Valenciennes i 10. svibnja · Vidi više »
1008.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1008. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1524. · Vidi više »
1560.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1560. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1580. · Vidi više »
1677.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1677. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1678. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1793. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1794. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Valenciennes i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 1944. · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Valenciennes i 2. rujna · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Valenciennes i 2001. · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Valenciennes i 27. svibnja · Vidi više »
693.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 693. · Vidi više »
843.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 843. · Vidi više »
881.
Bez opisa.
Novi!!: Valenciennes i 881. · Vidi više »
