Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vatroslav Donegani

Indeks Vatroslav Donegani

Vatroslav Donegani (Rijeka, 1836. – Đakovo, 1899.), hrvatski kipar.

76 odnosi: Akademizam, Alfonz Liguori, Anton Dominik Fernkorn, Antonio Canova, Antun Padovanski, Arhitektura, August, Austrija, Đakovo, Češka, Ćiril i Metod, Beč, Beograd, Bernardin Sijenski, Blagovijest, Ciborij, Crkveni oci, Demetrije Srijemski, Evanđelist, Franjevci, Friedrich von Schmidt, Gotika, Grgur I., Hermann Bollé, Historicizam, Hrvati, Hrvatska, Ignacije Lojolski, Ikonografija, Ilija prorok, Isus, Italija, Ivan Kapistran, Ivan Nepomuk, Ivan Rendić, Ivan Zlatousti, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Katarina Sijenska, Kiparstvo, Klasicizam, Luneta, Marija (majka Isusova), Mihailo Obrenović, Nazarenci, Osijek, Poncije Pilat, Prag, Propovjedaonica, Raspeće, ..., Realizam, Renesansa, Rijeka, Rim, Romanička arhitektura, Romantizam, Slovemija, Sotin, Srednja Europa, Srijem, Sveta Cecilija, Sveti Ambrozije, Sveti Augustin, Sveti Jeronim, Sveti Josip, Sveti Juraj, Sveti Petar, Sveto Trojstvo, Talijani, Toma Akvinski, Uskrsnuće, Venecija, Veronikin rubac, 1836., 1899., 19. stoljeće. Proširite indeks (26 više) »

Akademizam

''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Akademizam · Vidi više »

Alfonz Liguori

Alfonz Marija de Liguori (Marianella, Italija, 27. rujna 1696. - Pagani, 1. kolovoza 1787.), talijanski katolički svećenik, svetac, biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i osnivač crkvenog reda redemptorista.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Alfonz Liguori · Vidi više »

Anton Dominik Fernkorn

Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Anton Dominik Fernkorn · Vidi više »

Antonio Canova

Antonio Canova (Possagno kraj Trevisa, 1. studenog 1757. – Venecija, 13. listopada 1822.), talijanski kipar, slikar i arhitekt; glavni predstavnik neoklasicizma u kiparstvu.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Antonio Canova · Vidi više »

Antun Padovanski

Antun Padovanski, rođen kao Fernando Martins de Bulhões (Lisabon, 1195. – Arcella kod Padove, 13. lipnja 1231.), portugalski katolički svećenik, franjevac i svetac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Antun Padovanski · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Arhitektura · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), pravim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Vatroslav Donegani i August · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Austrija · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Đakovo · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Češka · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. - 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. - 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ćiril i Metod · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Beograd · Vidi više »

Bernardin Sijenski

Bernardin Sijenski (Massa Marittima, 8. rujna 1380. - L'Aquila, 20. svibnja 1444.), talijanski franjevac i svetac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Bernardin Sijenski · Vidi više »

Blagovijest

Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Blagovijest · Vidi više »

Ciborij

Ciborij od pozlaćena srebra Ciborij ili čestičnjak je liturgijska posuda koja se u Katoličkoj Crkvi upotrebljava za držanje malih hostija namijenjenih za pričest vjernika.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ciborij · Vidi više »

Crkveni oci

Ivan Zlatousti, jedan od crkvenih otaca. Crkveni oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Crkveni oci · Vidi više »

Demetrije Srijemski

Demetrije Srijemski ili Solunski (oko 270., Solun - Srijemska Mitrovica, 9. travnja 304.), svetac, đakon, mučenik, zaštitnik Srijemske biskupije.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Demetrije Srijemski · Vidi više »

Evanđelist

Evanđelisti, Jakob Jordaens Evanđelisti sa svojim simbolima, Aachenski evangelijar Karla Velikoga Evanđelisti su četiri autora kanonskih evanđelja.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Evanđelist · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Franjevci · Vidi više »

Friedrich von Schmidt

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Friedrich von Schmidt · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Gotika · Vidi više »

Grgur I.

Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Grgur I. · Vidi više »

Hermann Bollé

Bista Hermanna Bolléa na ulazu u Mirogoj. Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Hermann Bollé · Vidi više »

Historicizam

Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Historicizam · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Hrvatska · Vidi više »

Ignacije Lojolski

Ignacije Loyola (Azpeitia, 23. listopada 1491. - Rim, 31. srpnja 1556.), španjolski svetac i utemeljitelj Družbe Isusove.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ignacije Lojolski · Vidi više »

Ikonografija

Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ikonografija · Vidi više »

Ilija prorok

Kip sv. Ilije na brdu Karmelu Ilija prorok (heb. אֱלִיָּהוּ Ellijah „moj Bog je Jahve“; grč.; lat. Ilia) bio je rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ilija prorok · Vidi više »

Isus

Proslavljeni Krist, Ravenna (Italija) Isus Krist (grč.:, lat.: Iesus Christus, heb. i aram.: ישוע, latinično: Ješua) (Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30.), također Isus iz Nazareta ili Isus Nazarećanin, utemeljitelj kršćanstva i važna figura u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Italija · Vidi više »

Ivan Kapistran

Sveti Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capistrano; Capestrano Aquila, Abruzzi, 24. lipnja 1386. – Ilok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Rimokatoličke Crkve.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Kapistran · Vidi više »

Ivan Nepomuk

Ivanan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Nepomuk · Vidi više »

Ivan Rendić

Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. - Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Rendić · Vidi više »

Ivan Zlatousti

11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Ivan Zlatousti · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. - Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), je bio hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Katarina Sijenska

Sv.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Katarina Sijenska · Vidi više »

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Kiparstvo · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Klasicizam · Vidi više »

Luneta

Luneta (lat. luna - mjesec) je arhitektonski element raščlanjenja zida.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Luneta · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Prema Novom zavjetu, Marija (aramejski מרים Maryām "gorka"; arapski مريم (Maryam); grčki Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) je bila majka Isusova.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Mihailo Obrenović

Mihailo Obrenović (Kragujevac, 16. rujna 1823. - Beograd, 10. lipnja 1868.) u dva navrata bio je knez Srbije iz dinastije Obrenović.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Mihailo Obrenović · Vidi više »

Nazarenci

Nazarenci su bili romantičarski pokret njemačko - austrijskih slikara koji je početkom 19.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Nazarenci · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Osijek · Vidi više »

Poncije Pilat

Dio kamena s natpisom u kojem se spominje ime Poncija Pilata u Cezareji Primorskoj Poncije Pilat (latinski: Pontius Pilatus) je od 26. do 36. godine bio rimski namjesnik cara Tiberija u provinciji Judeji.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Poncije Pilat · Vidi više »

Prag

Prag (češki: Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Prag · Vidi više »

Propovjedaonica

Propovjedaonica Propovjedaonica je govornica koja je odignuta od poda crkve (uglavnom od 1 do 4 m) s koje svećenik propovijeda vjernicima.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Propovjedaonica · Vidi više »

Raspeće

Atos (sredina 16. st.). Raspeće (Mt 27, 33-56; Mk 15, 22-41; Lk 23, 33-49; Iv 19, 17-37).

Novi!!: Vatroslav Donegani i Raspeće · Vidi više »

Realizam

* Realizam (književnost) - stil književnosti u XIX. st.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Realizam · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Renesansa · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Rim · Vidi više »

Romanička arhitektura

kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11.-12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Romanička arhitektura · Vidi više »

Romantizam

Caspar David Friedrich, ''Lutalica iznad mora magle'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, Hamburg.Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - eskapizam, bijeg u osamu prirode. Romantizam se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Romantizam · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Slovemija · Vidi više »

Sotin

Sotin (njemački: Sotting) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sotin · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Srednja Europa · Vidi više »

Srijem

Zemljovid Srijema Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Srijem · Vidi više »

Sveta Cecilija

Sveta Cecilija († Rim, 230.), katolička svetica i mučenica.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveta Cecilija · Vidi više »

Sveti Ambrozije

Sveti Ambrozije (Trier, oko 340. - Milan, 4. travnja 397.), biskup, crkveni naučitelj, vodeći pisac crkvenih himni i svetac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Ambrozije · Vidi više »

Sveti Augustin

Sveti Augustin ili Aurelije Augustin (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagasta, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.), sjevernoafrički pisac, glazbeni teoretičar, teolog i jedan od najutjecajnijih kršćanskih učitelja.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Augustin · Vidi više »

Sveti Jeronim

Rubens: ''Sveti Jeronim'' Kip sv. Jeronima u Varaždinu. Knjiga o Svetom Jeronimu objavljena 2017. godine Sveti Jeronim (grč.: Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος, lat.: Eusebius Sophronius Hieronymus; Stridon, oko 347. - Betlehem, 30. rujna 420.), kršćanski svetac, autor prijevoda Biblije na latinski jezik, crkveni naučitelj, crkveni otac, teolog, filozof i jezikoslovac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Jeronim · Vidi više »

Sveti Josip

Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Josip · Vidi više »

Sveti Juraj

Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Juraj · Vidi više »

Sveti Petar

Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena), Petar, sv.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveti Petar · Vidi više »

Sveto Trojstvo

* Trojstvo, kršćanski nauk o Bogu jednom i trojstvenom.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Sveto Trojstvo · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Talijani · Vidi više »

Toma Akvinski

Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Toma Akvinski · Vidi više »

Uskrsnuće

Mario Minniti: Rane, ''Uskrsnuće Kristovo'' Uskrsnuće je pojam u teologiji koji označava ponovno ujedinjenje duše i tijela nakon smrti ili oživljavanje mrtve osobe.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Uskrsnuće · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Vatroslav Donegani i Venecija · Vidi više »

Veronikin rubac

Hans Memling: Veronika drži rubac. Veronikin rubac (lat. Sudarium) je katolička relikvija.

Novi!!: Vatroslav Donegani i Veronikin rubac · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Vatroslav Donegani i 1836. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Vatroslav Donegani i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Vatroslav Donegani i 19. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »