Brže od pregledniku!
42 odnosi: Beograd, Dragan Kovačić, Drugi svjetski rat, Honved, Hrvatska, KK Cibona, KK Crvena zvezda Beograd, KK Zrinjevac Zagreb, Košarka, Ljubljana, Lokomotiva, Mađarska košarkaška reprezentacija, Milivoj Omašić, Mirko Novosel, Nizozemska, Olimpija, Polet, Rukomet, Sicilija, Skoplje, Vjesnik, Zagreb, Zvonko Petričević, 1931., 1947., 1948., 1949., 1950., 1951., 1953., 1954., 1955., 1956., 1959., 1961., 1965., 1980., 1999., 26. rujna, 27. ožujka, 4. travnja, 6. lipnja.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Beograd · Vidi više »
Dragan Kovačić
Dragan Kovačić je bivši hrvatski košarkaš.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Dragan Kovačić · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Honved
*Budapest Honvéd FC, mađarski nogometni klub iz Budimpešte.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Honved · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Hrvatska · Vidi više »
KK Cibona
Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.
Novi!!: Vatroslav Piacun i KK Cibona · Vidi više »
KK Crvena zvezda Beograd
Košarkaški klub Crvena zvezda je košarkaški klub iz Beograda.
Novi!!: Vatroslav Piacun i KK Crvena zvezda Beograd · Vidi više »
KK Zrinjevac Zagreb
KK Zrinjevac je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.
Novi!!: Vatroslav Piacun i KK Zrinjevac Zagreb · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Košarka · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Ljubljana · Vidi više »
Lokomotiva
Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).
Novi!!: Vatroslav Piacun i Lokomotiva · Vidi više »
Mađarska košarkaška reprezentacija
Mađarska košarkaška reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu košarci.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Mađarska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Milivoj Omašić
Milivoj Omašić (Sinj, 6. prosinca 1945.) je hrvatski televizijski producent i bivši hrvatski košarkaš.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Milivoj Omašić · Vidi više »
Mirko Novosel
Mirko Novosel (Zagreb, 30. lipnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja 2023.) bio je hrvatski košarkaš i trener.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Mirko Novosel · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Nizozemska · Vidi više »
Olimpija
Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Olimpija · Vidi više »
Polet
Polet je bio tjedno glasilo tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske iz Zagreba osobito popularan 1980-ih.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Polet · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Rukomet · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Sicilija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Skoplje · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Vjesnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Zagreb · Vidi više »
Zvonko Petričević
Zvonimir (Zvonko) Petričević zvani Đimi je bio hrvatski košarkaš.
Novi!!: Vatroslav Piacun i Zvonko Petričević · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1931. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1965. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1980. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 1999. · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 26. rujna · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 27. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 4. travnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Vatroslav Piacun i 6. lipnja · Vidi više »
