Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Večernji list

Indeks Večernji list

Večernji list hrvatske su dnevne novine koje izlaze od 30. lipnja 1959. u Zagrebu, kao večernji informativno-politički dnevnik, a od 1990.

50 odnosi: Austrija, Berliner, Božidar Novak, Branko Tuđen, Dejan Jović, Djevičanski otoci, Embargo, Franjo Tuđman, Goran Ogurlić, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ico Voljevica, Ivić Pašalić, Jugoslavija (razdvojba), Jutarnji list, Koncern, Mirovinsko osiguranje, Narodni list (Zagreb), Novine, Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj, Ron Brown, Stjepan Andrašić, Stjepan Mesić, Styria Media Group AG, Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006., Tabloid, Trgovina, Vjesnik, Zagreb, 1957., 1959., 1961., 1963., 1968., 1972., 1975., 1983., 1985., 1986., 1990., 1992., 1996., 1998., 2. lipnja, 2000., 2001., 2005., 2006., 30. lipnja, 4. travnja.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Večernji list i Austrija · Vidi više »

Berliner

Berliner je novinski format tipičnih mjera stranica 315 × 470 mm.

Novi!!: Večernji list i Berliner · Vidi više »

Božidar Novak

*Božidar Novak (novinar).

Novi!!: Večernji list i Božidar Novak · Vidi više »

Branko Tuđen

Branko Tuđen (Igrišće, općina Jakovlje, 4. rujna 1950.), hrvatski je novinar, urednik, publicist i športski djelatnik.

Novi!!: Večernji list i Branko Tuđen · Vidi više »

Dejan Jović

Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar.

Novi!!: Večernji list i Dejan Jović · Vidi više »

Djevičanski otoci

Djevičanski otoci su skupina otoka u Malim Antilima, oko 100 km istočno od Portorika, između Atlantika i Karipskog mora.

Novi!!: Večernji list i Djevičanski otoci · Vidi više »

Embargo

Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.

Novi!!: Večernji list i Embargo · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Večernji list i Franjo Tuđman · Vidi više »

Goran Ogurlić

Goran Ogurlić (Rijeka, 18. listopada 1969.) hrvatski je novinar, glavni urednik Jutarnjeg lista.

Novi!!: Večernji list i Goran Ogurlić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Večernji list i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Večernji list i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ico Voljevica

Ismet Voljevica, kraće Ico Voljevica (Mostar, 18. srpnja 1922. - Zagreb, 30. listopada 2008.), slikar i karikaturist.

Novi!!: Večernji list i Ico Voljevica · Vidi više »

Ivić Pašalić

Ivić Pašalić (Šujica, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.

Novi!!: Večernji list i Ivić Pašalić · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Večernji list i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, drugi je dnevni list po nakladi u Hrvatskoj (nakon 24sata) s nakladom od oko 33.000 primjeraka.

Novi!!: Večernji list i Jutarnji list · Vidi više »

Koncern

Koncerni (od lat. Concernere "(po-miješati") nastaju udruživanjem većeg broja tvrtki ili poduzeća, obično iste gospodarske grane, kao što su automobilska ili elektroindustrijska, kemijska, prehrambena i druge industrije, razne proizvodne, trgovačke ili uslužne djelatnosti. Prvi su koncerni nastali okupljanjem određenog broja tvrtki oko jedne tvrtke i njezina vlasnika, čije ime obično i nosi koncern. U suradnji s bankama, koje također postaju članice koncerna, i vlastitim kapitalom otkupljuju dionice nezavisnih tvrtki koje ih zanimaju i preuzimaju nadzor nad njihovim poslovanjem dok im se potpuno ne priključe ili postanu članice koncerna. Cilj je poslovanja koncerna, kao i svake druge tvrtke, ostvarivanje dobiti, a svrha je udruživanja postizanje boljeg tržišnog položaja nego što ga imaju konkurenti. Na taj način koncerni rješavaju i probleme nabave sirovina, energije, repromaterijala i drugih resursa za svoje proizvodne procese i plasman vlastitih proizvoda. Tako proizvodi jednog dijela koncerna postaju sirovine ili repromaterijal za druge njegove dijelove. U koncern se tvrtke udružuju i radi plasmana gotovih zajedničkih proizvoda krajnjim potrošačima ili kupcima. Kategorija:Ekonomski pojmovi Kategorija:Trgovačko pravo it:Società consociata.

Novi!!: Večernji list i Koncern · Vidi više »

Mirovinsko osiguranje

Mirovinsko osiguranje je program socijalnog osiguranja.

Novi!!: Večernji list i Mirovinsko osiguranje · Vidi više »

Narodni list (Zagreb)

Narodni list hrvatske su dnevne novine koje su izlazile kao glasilo Narodne fronte odnosno SSRNH od 1945. do 1959. u Zagrebu.

Novi!!: Večernji list i Narodni list (Zagreb) · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Večernji list i Novine · Vidi više »

Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj

Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj dogodila se nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenjem Hrvatske.

Novi!!: Večernji list i Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj · Vidi više »

Ron Brown

Ron Brown Ronald Harmon "Ron" Brown (Washington, 1. kolovoza 1941. – Dubrovnik, 3. travnja 1996.) – američki političar, ministar trgovine.

Novi!!: Večernji list i Ron Brown · Vidi više »

Stjepan Andrašić

Stjepan Andrašić (Vrbovo, 17. kolovoza 1941.) hrvatski je novinar i nakladnik koji radi u Zagrebu.

Novi!!: Večernji list i Stjepan Andrašić · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 18. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Večernji list i Stjepan Mesić · Vidi više »

Styria Media Group AG

Styria Media Group AG je jedna od najvećih medijska Austrijskih tvrtki sa sjedištem u Grazu.

Novi!!: Večernji list i Styria Media Group AG · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.

Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.

Novi!!: Večernji list i Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006. · Vidi više »

Tabloid

Tabloid je naziv za dnevne (ponekad i tjedne) novine koje obilježavaju kratke vijesti s puno fotografija.

Novi!!: Večernji list i Tabloid · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajni dućan s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Večernji list i Trgovina · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Večernji list i Vjesnik · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i Zagreb · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1957. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1959. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1963. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1968. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1972. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1975. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1983. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1986. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1990. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1992. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1996. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Večernji list i 1998. · Vidi više »

2. lipnja

2.

Novi!!: Večernji list i 2. lipnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Večernji list i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Večernji list i 2001. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Večernji list i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Večernji list i 2006. · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Večernji list i 30. lipnja · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Večernji list i 4. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »