Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Velebit

Indeks Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

73 odnosi: Šatorina, Bačić kuk, Badanj (Velebit), Biokovo, Botanika, Bura, Crnopac, Dalmacija, Deset Božjih zapovijedi, Devčića tavani, Dinara, Dinaridi, Državna cesta D8, Gacka (rijeka), Gacko polje, Geografija, Gospić, Gračačko polje, Gračac, Hajdučki kukovi, Hrvatska, Hrvatske planine, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Jablanac, Jadransko more, Kamešnica, Karlobag, Kiza, Krasno, Ličko polje, Lika (rijeka), Lipa (novac), Lovinac, Lukina jama, Markovići, Mirila, Nacionalni park, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Oštarijska vrata, Obrovac, Otočac, Otuča, Park prirode, Park prirode Velebit, Planina, Planinarski objekti, Planinarstvo, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, Premužićeva staza, ..., Ramino korito, Reljef, Rožanski kukovi, Senj, Slovačka jama, Speleologija, Starigrad, Sveto brdo, Tunel Sveti Rok, Vaganski vrh, Velebit (razdvojba), Velebitska degenija, Velebitski kanal, Veliki Alan, Veliki Kozjak, Veliki Sadikovac, Vila Velebita, Visočica (Velebit), Vratnik (prijevoj), Zavižan, Zečjak, Zrmanja, 2003.. Proširite indeks (23 više) »

Šatorina

Šatorina je najviši vrh Srednjeg Velebita sa svojih 1.623 m, tek 1 metar veći od vrha Zečjaka.

Novi!!: Velebit i Šatorina · Vidi više »

Bačić kuk

Bačić kuk (1.304 m) je nevisok ali impozantan vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Velebit i Bačić kuk · Vidi više »

Badanj (Velebit)

Badanj (1.638 m) je vrh u južnom dijelu Velebita na putu s ličke strane od Medaka preko zaravni Struga, prema kanjonu Velike Paklenice ili prema visoravni Velikom Rujnu i morskoj obali Jadrana.

Novi!!: Velebit i Badanj (Velebit) · Vidi više »

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Novi!!: Velebit i Biokovo · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Velebit i Botanika · Vidi više »

Bura

Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.

Novi!!: Velebit i Bura · Vidi više »

Crnopac

Crnopac je najjužniji izdanak Velebita.

Novi!!: Velebit i Crnopac · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Dalmacija · Vidi više »

Deset Božjih zapovijedi

Hebrejski tekst 10 zapovijedi na papirusu iz 2. stoljeća (zbirka »Nash papirusa« iz Egipta). Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog (heb. דברימ devarim.

Novi!!: Velebit i Deset Božjih zapovijedi · Vidi više »

Devčića tavani

Devčića tavani ili Devčić tavani je bivša prašuma u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Devčića tavani · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Velebit i Dinara · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Velebit i Dinaridi · Vidi više »

Državna cesta D8

D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.

Novi!!: Velebit i Državna cesta D8 · Vidi više »

Gacka (rijeka)

Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.

Novi!!: Velebit i Gacka (rijeka) · Vidi više »

Gacko polje

Pogled na Gacko polje Gacko polje Pogled na Velebit Gacko polje je veće i visoko krško polje u Lici, Hrvatska.

Novi!!: Velebit i Gacko polje · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Velebit i Geografija · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Gospić · Vidi više »

Gračačko polje

Gračačko polje Gračačko polje je krško polje u južnom dijelu Like.

Novi!!: Velebit i Gračačko polje · Vidi više »

Gračac

Gračac je općina u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Gračac · Vidi više »

Hajdučki kukovi

Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.

Novi!!: Velebit i Hajdučki kukovi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Velebit i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske planine

Velebit Medvednica Planinarski dom na Risnjaku. Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.

Novi!!: Velebit i Hrvatske planine · Vidi više »

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.

Novi!!: Velebit i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »

Jablanac

Jablanac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Jablanac · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Velebit i Jadransko more · Vidi više »

Kamešnica

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju.

Novi!!: Velebit i Kamešnica · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Karlobag · Vidi više »

Kiza

Kiza (1.278 m) je vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Velebit i Kiza · Vidi više »

Krasno

Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima.

Novi!!: Velebit i Krasno · Vidi više »

Ličko polje

Ličko polje može biti.

Novi!!: Velebit i Ličko polje · Vidi više »

Lika (rijeka)

Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Lika (rijeka) · Vidi više »

Lipa (novac)

Lipa, stoti dio jedne hrvatske kune, hrvatske novčane jedinice do 31.

Novi!!: Velebit i Lipa (novac) · Vidi više »

Lovinac

Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Lovinac · Vidi više »

Lukina jama

Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Lukina jama · Vidi više »

Markovići

Hrvatska.

Novi!!: Velebit i Markovići · Vidi više »

Mirila

Mirila kod Ljubotića Mirila Mirila kod Ljubotića Mirila su pogrebna spomen obilježja koja se nalaze na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Mirila · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »

Oštarijska vrata

Oštarijska vrata (928 m) su prijevoj na Velebitu, na državnoj cesti D25.

Novi!!: Velebit i Oštarijska vrata · Vidi više »

Obrovac

Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Obrovac · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Otočac · Vidi više »

Otuča

Otuča (Otuća) je rijeka ponornica u Gračačkom polju, Hrvatska.

Novi!!: Velebit i Otuča · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Velebit i Park prirode · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Park prirode Velebit · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Velebit i Planina · Vidi više »

Planinarski objekti

Planinarski objekti su objekti u nepristupačnim i udaljenim predjelima, namijenjeni smještaju planinara i izletnika.

Novi!!: Velebit i Planinarski objekti · Vidi više »

Planinarstvo

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Novi!!: Velebit i Planinarstvo · Vidi više »

Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača

Medvjed u prašumi Štirovači. Prizor iz Štirovače Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.

Novi!!: Velebit i Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača · Vidi više »

Premužićeva staza

Škrape pored staze. Početak staze. Rossijevo sklonište. Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita.

Novi!!: Velebit i Premužićeva staza · Vidi više »

Ramino korito

Ramino korito poseban je rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 234 ha, a dio je velike prašume bukve na južnom Velebitu.

Novi!!: Velebit i Ramino korito · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Velebit i Reljef · Vidi više »

Rožanski kukovi

Rožanski kukovi Rossijevo sklonište Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.

Novi!!: Velebit i Rožanski kukovi · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Senj · Vidi više »

Slovačka jama

Slovačka jama (-1.320 m) je jama na Velebitu, u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Slovačka jama · Vidi više »

Speleologija

Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).

Novi!!: Velebit i Speleologija · Vidi više »

Starigrad

Starigrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Starigrad · Vidi više »

Sveto brdo

Sveto brdo je drugi po veličini vrh Velebita visine 1752 m. Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada u vrhunce Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita – Vaganski vrh.

Novi!!: Velebit i Sveto brdo · Vidi više »

Tunel Sveti Rok

Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.

Novi!!: Velebit i Tunel Sveti Rok · Vidi više »

Vaganski vrh

Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.

Novi!!: Velebit i Vaganski vrh · Vidi više »

Velebit (razdvojba)

Zemljopis.

Novi!!: Velebit i Velebit (razdvojba) · Vidi više »

Velebitska degenija

Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Velebit i Velebitska degenija · Vidi više »

Velebitski kanal

Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km.

Novi!!: Velebit i Velebitski kanal · Vidi više »

Veliki Alan

Veliki Alan je prijevoj na Velebitu u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Veliki Alan · Vidi više »

Veliki Kozjak

Veliki Kozjak (ili zagorski Kozjak) kameniti je gorski greben iznad mjesta Kijeva u Dalmatinskoj Zagori između Vrlike i Knina, za razliku od planinarski poznatijega, ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela, 779 mnv. Veliki Kozjak je donedavna u hrvatskoj javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, povijesti i egzaktnim znanostima, jer leži između susjednih viših i poznatijih grebena Dinare i Svilaje.

Novi!!: Velebit i Veliki Kozjak · Vidi više »

Veliki Sadikovac

Veliki Sadikovac (1.286 m: Veliki Sadikovac) je vrh na Velebitu, smješten na sjeverozapadnoj strani Južnog Velebita.

Novi!!: Velebit i Veliki Sadikovac · Vidi više »

Vila Velebita

Spomenik vili velebita u Gospiću Pjesma Vila Velebita je hrvatska domoljubna popijevka.

Novi!!: Velebit i Vila Velebita · Vidi više »

Visočica (Velebit)

Visočica (1.615 m) je jedan od najznačajnijih vrhova Velebita.

Novi!!: Velebit i Visočica (Velebit) · Vidi više »

Vratnik (prijevoj)

Pogled s Vratnika na otok Krk i Senj. Vratnik (698 m) je prijevoj na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Vratnik (prijevoj) · Vidi više »

Zavižan

Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Zavižan · Vidi više »

Zečjak

Zečjak (1.622 m) je drugi po veličini vrh Srednjeg Velebita (iza Šatorine, ali puno pristupačniji za osvajanje jer se nalazi blizu prijevoja Velikog Alana (1.406 m) i Planinarskog doma (1.305 m) kuda vodi cesta od Krasnog preko Velebita do mjesta na Jadranskoj obali - Jablanca. Tom je makadamskom cestom moguće proći i osobnim automobilom od Krasnog do prijevoja, dok je cesta od prijevoja do Jablanca dostupna samo za terence. Do Zečjaka treba hodati oko 1 h od doma, u pravcu jugozapada, prvo Premužićevom stazom na jug, a onda odvojkom na zapad. Na vrhu nema drveća (slično kao na Šatorini) te je lijepi pogled na more i Jadranske otoke.

Novi!!: Velebit i Zečjak · Vidi više »

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Zrmanja · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Velebit i 2003. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »