Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Velebit

Indeks Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

75 odnosi: Šatorina, Bačić kuk, Badanj (Velebit), Biokovo, Botanika, Bura, Crnopac, Deset Božjih zapovijedi, Devčića tavani, Dinara, Dinaridi, Državna cesta D8, Gacka (rijeka), Gacko polje, Geografija, Gospić, Gračačko polje, Gračac, Hajdučki kukovi, Hrvatska, Hrvatske planine, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Jablanac, Jadransko more, Kamešnica, Karlobag, Kiza, Krasno, Ličko polje, Lika (rijeka), Lipa (novac), Lovinac, Lukina jama, Markovići, Mezozoik, Mirila, Nacionalni park, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nadžak bilo, Oštarijska vrata, Obrovac, Otočac, Otuča, Park prirode, Park prirode Velebit, Planinarski objekti, Planinarstvo, Planine, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, ..., Premužićeva staza, Prezid, Ramino korito, Reljef, Rožanski kukovi, Senj, Slovačka jama, Speleologija, Starigrad, Sveto brdo, Tunel Sveti Rok, Vaganski vrh, Velebitska degenija, Velebitski kanal, Veliki Alan, Veliki Kozjak, Veliki Sadikovac, Vila Velebita, Visočica (Velebit), Vratnik (prijevoj), Zagora, Zavižan, Zečjak, Zrmanja, 2003.. Proširite indeks (25 više) »

Šatorina

Šatorina je najviši vrh Srednjeg Velebita sa svojih 1.623 m. To je stožasti vrh koji se ipak sastoji od dvije glavice, s travnatim pokrovom od visine 1.450 m.

Novi!!: Velebit i Šatorina · Vidi više »

Bačić kuk

Bačić kuk (1.304 m) je nevisok ali impozantan vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Velebit i Bačić kuk · Vidi više »

Badanj (Velebit)

Badanj (1.638 m) je vrh u južnom dijelu Velebita na putu s ličke strane od Medaka preko zaravni Struga, prema kanjonu Velike Paklenice ili prema visoravni Velikom Rujnu i morskoj obali Jadrana.

Novi!!: Velebit i Badanj (Velebit) · Vidi više »

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Novi!!: Velebit i Biokovo · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Velebit i Botanika · Vidi više »

Bura

Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora) je vrlo jak vjetar, koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora, a i u nekim drugim krajevima na Zemlji.

Novi!!: Velebit i Bura · Vidi više »

Crnopac

Crnopac, Južni Velebit, pogled sa skloništa Crnopac, najviši vrh južnog Velebita.

Novi!!: Velebit i Crnopac · Vidi više »

Deset Božjih zapovijedi

Hebrejski tekst 10 zapovijedi na papirusu iz 2. stoljeća (zbirka »Nash papirusa« iz Egipta). Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog (heb. דברימ devarim.

Novi!!: Velebit i Deset Božjih zapovijedi · Vidi više »

Devčića tavani

Devčića tavani ili Devčić tavani je bivša prašuma u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Devčića tavani · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Velebit i Dinara · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Dinaridi (hrv. Dinarsko gorje) predstavljaju mlađe ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Velebit i Dinaridi · Vidi više »

Državna cesta D8

D8 Jadranska magistrala (Jadranska turistička cesta) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.

Novi!!: Velebit i Državna cesta D8 · Vidi više »

Gacka (rijeka)

Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.

Novi!!: Velebit i Gacka (rijeka) · Vidi više »

Gacko polje

Pogled na Gacko polje Gacko polje Pogled na Velebit Gacko polje je veće i visoko krško polje u Lici, Hrvatska.

Novi!!: Velebit i Gacko polje · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Velebit i Geografija · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Gospić · Vidi više »

Gračačko polje

Gračačko polje je krško polje u južnom dijelu Like.

Novi!!: Velebit i Gračačko polje · Vidi više »

Gračac

Gračac je najveća općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Gračac · Vidi više »

Hajdučki kukovi

Hajdučki kukovi su izrazito karstificiran dio sjevernog Velebita između prijevoja Vratnika na sjeveru i Alana na jugu.

Novi!!: Velebit i Hajdučki kukovi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Velebit i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske planine

Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa.

Novi!!: Velebit i Hrvatske planine · Vidi više »

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.

Novi!!: Velebit i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »

Jablanac

Jablanac je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Jablanac · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Velebit i Jadransko more · Vidi više »

Kamešnica

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske i BiH, u Zagori iznad Sinja.

Novi!!: Velebit i Kamešnica · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je mjesto u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Karlobag · Vidi više »

Kiza

Kiza (1.278 m) je vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Velebit i Kiza · Vidi više »

Krasno

Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima.

Novi!!: Velebit i Krasno · Vidi više »

Ličko polje

Ličko polje može biti.

Novi!!: Velebit i Ličko polje · Vidi više »

Lika (rijeka)

Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Lika (rijeka) · Vidi više »

Lipa (novac)

Lipa je hrvatska novčana jedinica, stoti dio jedne kune.

Novi!!: Velebit i Lipa (novac) · Vidi više »

Lovinac

Lovinac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Lovinac · Vidi više »

Lukina jama

Lukina jama je najdublja jama u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Lukina jama · Vidi više »

Markovići

Hrvatska.

Novi!!: Velebit i Markovići · Vidi više »

Mezozoik

Era mezozoika je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Velebit i Mezozoik · Vidi više »

Mirila

Mirila kod Ljubotića Mirila Mirila kod Ljubotića Mirila su pogrebna spomen obilježja koja se nalaze na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Mirila · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati. Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Novi!!: Velebit i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »

Nadžak bilo

Nadžak bilo je prašuma u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Nadžak bilo · Vidi više »

Oštarijska vrata

Oštarijska vrata (927 m) su prijevoj na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Oštarijska vrata · Vidi više »

Obrovac

Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Obrovac · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Velebit i Otočac · Vidi više »

Otuča

Otuča je mikroregija u Hrvatskoj regiji Lika.

Novi!!: Velebit i Otuča · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Velebit i Park prirode · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Park prirode Velebit · Vidi više »

Planinarski objekti

Planinarski objekti su objekti u nepristupačnim i udaljenim predjelima, namijenjeni smještaju planinara i izletnika.

Novi!!: Velebit i Planinarski objekti · Vidi više »

Planinarstvo

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Novi!!: Velebit i Planinarstvo · Vidi više »

Planine

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Velebit i Planine · Vidi više »

Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača

Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.

Novi!!: Velebit i Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača · Vidi više »

Premužićeva staza

Škrape pored staze. Početak staze. Rossijevo sklonište. Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita.

Novi!!: Velebit i Premužićeva staza · Vidi više »

Prezid

Prezid je malo mjesto koje graniči sa Slovenijom.

Novi!!: Velebit i Prezid · Vidi više »

Ramino korito

Ramino korito poseban je rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 234 ha, a dio je velike prašume bukve na južnom Velebitu.

Novi!!: Velebit i Ramino korito · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Velebit i Reljef · Vidi više »

Rožanski kukovi

Rožanski kukovi Rossijevo sklonište Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama.

Novi!!: Velebit i Rožanski kukovi · Vidi više »

Senj

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk.

Novi!!: Velebit i Senj · Vidi više »

Slovačka jama

Slovačka jama (-1.320 m) je jama na Velebitu, u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Slovačka jama · Vidi više »

Speleologija

Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).

Novi!!: Velebit i Speleologija · Vidi više »

Starigrad

Starigrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Starigrad · Vidi više »

Sveto brdo

autoceste A1. Sveto brdo je drugi po veličini vrh Velebita visine 1.752 m. Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada u vrhunce Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita – Vaganski vrh.

Novi!!: Velebit i Sveto brdo · Vidi više »

Tunel Sveti Rok

Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.

Novi!!: Velebit i Tunel Sveti Rok · Vidi više »

Vaganski vrh

Pogled s Vaganskoga vrha. Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.

Novi!!: Velebit i Vaganski vrh · Vidi više »

Velebitska degenija

Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.

Novi!!: Velebit i Velebitska degenija · Vidi više »

Velebitski kanal

Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je morski kanal u Jadranskom moru duljine oko 90 km.

Novi!!: Velebit i Velebitski kanal · Vidi više »

Veliki Alan

Veliki Alan je prijevoj na Velebitu u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit u Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Veliki Alan · Vidi više »

Veliki Kozjak

Veliki Kozjak (ili zagorski Kozjak) kameniti je gorski greben iznad mjesta Kijeva u Dalmatinskoj Zagori između Vrlike i Knina, za razliku od planinarski poznatijega, ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela, 779 mnv. Veliki Kozjak je donedavna u hrvatskoj javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, povijesti i egzaktnim znanostima, jer leži između susjednih viših i poznatijih grebena Dinare i Svilaje.

Novi!!: Velebit i Veliki Kozjak · Vidi više »

Veliki Sadikovac

Veliki Sadikovac (1.286 m) je vrh na Velebitu, smješten na sjeverozapadnoj strani Južnog Velebita.

Novi!!: Velebit i Veliki Sadikovac · Vidi više »

Vila Velebita

Spomenik vili velebita u Gospiću Pjesma Vila Velebita je hrvatska domoljubna popijevka.

Novi!!: Velebit i Vila Velebita · Vidi više »

Visočica (Velebit)

Visočica (1.619 m) je jedan od najznačajnijih vrhova Velebita.

Novi!!: Velebit i Visočica (Velebit) · Vidi više »

Vratnik (prijevoj)

Pogled s Vratnika na otok Krk i Senj. Vratnik (698 m) je prijevoj na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Vratnik (prijevoj) · Vidi više »

Zagora

Zagora je povijesno-zemljopisni kraj u Hrvatskoj, u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj Dalmaciji (Splitsko-dalmatinska županija i Šibensko-kninska županija).

Novi!!: Velebit i Zagora · Vidi više »

Zavižan

Planinarski dom Zavižan Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1678 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.

Novi!!: Velebit i Zavižan · Vidi više »

Zečjak

Zečjak (1.622 m) je drugi po veličini vrh Srednjeg Velebita (iza Šatorine, ali puno pristupačniji za osvajanje jer se nalazi blizu prijevoja Velikog Alana (1.406 m) i Planinarskog doma (1.305 m) kuda vodi cesta od Krasnog preko Velebita do mjesta na Jadranskoj obali - Jablanca. Tom je makadamskom cestom moguće proći i osobnim automobilom od Krasnog do prijevoja, dok je cesta od prijevoja do Jablanca dostupna samo za terence. Do Zečjaka treba hodati oko 1 h od doma, u pravcu jugozapada, prvo Premužićevom stazom na jug, a onda odvojkom na zapad. Na vrhu nema drveća (slično kao na Šatorini) te je lijepi pogled na more i otoke. Kategorija:Planinski vrhovi Hrvatske Kategorija:Velebit.

Novi!!: Velebit i Zečjak · Vidi više »

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Velebit i Zrmanja · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Velebit i 2003. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »