Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi

Indeks Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi

Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi predstavlja diplomatsko predstavništvo Republike Hrvatske u Kanadi.

14 odnosi: Hrvati u Kanadi, Hrvatska, Kanada, Neogotika, Ottawa (Kanada), Veleposlanik, Vrhovni sud, 1875., 1882., 1912., 1931., 1968., 1993., 1999..

Hrvati u Kanadi

Hrvati u Kanadi naseljeni su u većim kanadskim gradovima, uključujući Toronto (i širi prostor), Hamilton, Ottawa, Vancouver, Calgarya, Windsora, i Montreala.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Hrvati u Kanadi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Hrvatska · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Kanada · Vidi više »

Neogotika

Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Neogotika · Vidi više »

Ottawa (Kanada)

Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Ottawa (Kanada) · Vidi više »

Veleposlanik

Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Veleposlanik · Vidi više »

Vrhovni sud

Vrhovnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu Vrhovni sud najčešći je izraz za najviši sud ili organ koji se nalazi na vrhu hijerarhije pravosuđa u državi.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i Vrhovni sud · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1875. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1882. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1912. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1931. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1968. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1993. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi i 1999. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »