Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Velika Branjska

Indeks Velika Branjska

Velika Branjska je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

17 odnosi: Široko Selo, Carevdar, Donjara, Hrvatska, Koprivničko-križevačka županija, Ladislav Sokolovački, Lepavina, Mala Branjska, Mala Mučna, Male Sesvete, Mali Grabičani, Mali Poganac, Miličani, Sokolovac, Srijem (Sokolovac), Trnovac Sokolovački, Velike Sesvete.

Široko Selo

Široko Selo je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Široko Selo · Vidi više »

Carevdar

Carevdar je naselje na području Grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Velika Branjska i Carevdar · Vidi više »

Donjara

Donjara je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Donjara · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Velika Branjska i Hrvatska · Vidi više »

Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Velika Branjska i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »

Ladislav Sokolovački

Ladislav Sokolovački je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Ladislav Sokolovački · Vidi više »

Lepavina

Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo.

Novi!!: Velika Branjska i Lepavina · Vidi više »

Mala Branjska

Mala Branjska je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Mala Branjska · Vidi više »

Mala Mučna

Mala Mučna je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Mala Mučna · Vidi više »

Male Sesvete

Male Sesvete su naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Velika Branjska i Male Sesvete · Vidi više »

Mali Grabičani

Mali Grabičani su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Mali Grabičani · Vidi više »

Mali Poganac

Mali Poganac je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Mali Poganac · Vidi više »

Miličani

Miličani su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Miličani · Vidi više »

Sokolovac

Sokolovac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Velika Branjska i Sokolovac · Vidi više »

Srijem (Sokolovac)

Srijem je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Srijem (Sokolovac) · Vidi više »

Trnovac Sokolovački

Trnovac Sokolovački je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.

Novi!!: Velika Branjska i Trnovac Sokolovački · Vidi više »

Velike Sesvete

Velike Sesvete su naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Velika Branjska i Velike Sesvete · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »