Brže od pregledniku!
54 odnosi: Agnosticizam, Albanci, Albanski jezik, Ateizam, Čazma, Češki jezik, Česi, Česma (rijeka), Bošnjački jezik, Bošnjaci, Grabričina, Grabrov Potok, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski jezik, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Ivanić-Grad, Jezik, Katoličanstvo, Katoličko Selišće, Kompator, Kutina, Ludinica, Mađari, Mala Ludina, Mijo Stuparić, Milutin Mayer, Moslavačka gora, Mustafina Klada, Nijemci, Njemački jezik, Okoli, Poljaci, Poljski jezik, Popovača, Pravoslavlje, Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj, Romi, Ruškovica, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Skepticizam, Slovački jezik, Slovaci, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srbi, Srpski jezik, ..., Srpskohrvatski jezik, Turci, Velika Ludina, Vidrenjak. Proširite indeks (4 više) »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Velika Ludina i Agnosticizam · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Velika Ludina i Albanci · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Velika Ludina i Albanski jezik · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Velika Ludina i Ateizam · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Čazma · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Velika Ludina i Češki jezik · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Velika Ludina i Česi · Vidi više »
Česma (rijeka)
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Novi!!: Velika Ludina i Česma (rijeka) · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Velika Ludina i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Velika Ludina i Bošnjaci · Vidi više »
Grabričina
Grabričina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Grabričina · Vidi više »
Grabrov Potok
Grabrov Potok je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Grabrov Potok · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Velika Ludina i Hrvatski jezik · Vidi više »
Islamska zajednica u Hrvatskoj
Islamska zajednica u Hrvatskoj (IZH) je vjerska organizacija muslimana u Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Islamska zajednica u Hrvatskoj · Vidi više »
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Ivanić-Grad · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Velika Ludina i Jezik · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Velika Ludina i Katoličanstvo · Vidi više »
Katoličko Selišće
Katoličko Selišće je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Katoličko Selišće · Vidi više »
Kompator
Kompator je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Kompator · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Kutina · Vidi više »
Ludinica
Ludinica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Ludinica · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Velika Ludina i Mađari · Vidi više »
Mala Ludina
Mala Ludina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Mala Ludina · Vidi više »
Mijo Stuparić
Mijo Stuparić (Vidrenjak, Općina Velika Ludina, 28. rujna 1881. – 17. prosinca 1956.) bio je hrvatski pjesnik, seljak i pučki tribun.
Novi!!: Velika Ludina i Mijo Stuparić · Vidi više »
Milutin Mayer
spomen-ploča Milutinu Mayeru na Trgu Milutina Mayera u Križevcima Milutin Mayer (Velika Ludina kraj Popovače 16. studenoga 1874. — Zagreb, 23. veljače 1958.), hrvatski pisac povijesnih romana, učitelj, društveni i komunalni djelatnik.
Novi!!: Velika Ludina i Milutin Mayer · Vidi više »
Moslavačka gora
Vrtlinske. Moslavačka gora (latinski: Mons Claudius) je gora u Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Moslavačka gora · Vidi više »
Mustafina Klada
Mustafina Klada je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Mustafina Klada · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Velika Ludina i Nijemci · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Velika Ludina i Njemački jezik · Vidi više »
Okoli
Okoli je jedno od 12 naselja u sastavu općine Velike Ludine u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Velika Ludina i Okoli · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Velika Ludina i Poljaci · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Velika Ludina i Poljski jezik · Vidi više »
Popovača
Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Velika Ludina i Popovača · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Velika Ludina i Pravoslavlje · Vidi više »
Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj
Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj je organizirana je 24.
Novi!!: Velika Ludina i Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Velika Ludina i Romi · Vidi više »
Ruškovica
Ruškovica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Ruškovica · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Velika Ludina i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Velika Ludina i Sisak · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: Velika Ludina i Skepticizam · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Velika Ludina i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Velika Ludina i Slovaci · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Velika Ludina i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Velika Ludina i Srbi · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Velika Ludina i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Velika Ludina i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Velika Ludina i Turci · Vidi više »
Velika Ludina
Velika Ludina je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Velika Ludina i Velika Ludina · Vidi više »
Vidrenjak
Vidrenjak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Velika Ludina i Vidrenjak · Vidi više »
