25 odnosi: Ardijejci, Čapljina, Bosna i Hercegovina, Brdo, Brončano doba, Carl Patsch, Crnići (Čapljina, BiH), Daorsi, Delmati, Delta Neretve, Dinaridi, Grci, Hrvatska, Hutovo, Ivan Marović, Ivo Bojanovski, Kula Norinska, Miletina, Nadmorska visina, Narona, Neretva, Radišići, Radoslav Dodig, Suhozid, Vrgorsko gorje.
Ardijejci
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.
Novi!!: Velika Mitruša i Ardijejci · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Velika Mitruša i Čapljina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Velika Mitruša i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brdo
Judejskoj pustinji. bitke kod Waterlooa. Brdo ili grič je uzvisina srednje visine (do 500 m) na površini Zemlje.
Novi!!: Velika Mitruša i Brdo · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Velika Mitruša i Brončano doba · Vidi više »
Carl Patsch
Carl Ludwig Patsch (Kovač, Češka, 14. rujna 1865. – Beč, 21. veljače 1945.) austrijski arheolog i povjesničar.
Novi!!: Velika Mitruša i Carl Patsch · Vidi više »
Crnići (Čapljina, BiH)
Filijalna crkva sv. Ane u Crnićima Crnići su naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Velika Mitruša i Crnići (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Daorsi
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Daorsi ili Daversi su ilirsko pleme koje je živjelo u istočnom donjem porječju Neretve, na području današnje Hercegovine od 300.
Novi!!: Velika Mitruša i Daorsi · Vidi više »
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Novi!!: Velika Mitruša i Delmati · Vidi više »
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Novi!!: Velika Mitruša i Delta Neretve · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Velika Mitruša i Dinaridi · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Velika Mitruša i Grci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velika Mitruša i Hrvatska · Vidi više »
Hutovo
Hutovo je naseljeno mjesto u općini Neum, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Velika Mitruša i Hutovo · Vidi više »
Ivan Marović
Ivan Marović (Proložac, 14. siječnja 1920. – Split, 17. rujna 2014.), hrvatski arheolog.
Novi!!: Velika Mitruša i Ivan Marović · Vidi više »
Ivo Bojanovski
Dr.
Novi!!: Velika Mitruša i Ivo Bojanovski · Vidi više »
Kula Norinska
Kula Norinska je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Mitruša i Kula Norinska · Vidi više »
Miletina
Miletina je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Velika Mitruša i Miletina · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Velika Mitruša i Nadmorska visina · Vidi više »
Narona
Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.
Novi!!: Velika Mitruša i Narona · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Mitruša i Neretva · Vidi više »
Radišići
Radišići su selo u Zapadnoj Hercegovini, dio Općine Ljubuški u Zapadnohercegovačkoj županiji.
Novi!!: Velika Mitruša i Radišići · Vidi više »
Radoslav Dodig
Mr.
Novi!!: Velika Mitruša i Radoslav Dodig · Vidi više »
Suhozid
Suhozid na Velebitu Stari rimski put između suhozida Inishmaan Gardens Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.
Novi!!: Velika Mitruša i Suhozid · Vidi više »
Vrgorsko gorje
Vrgorsko gorje je brdsko planinsko područje u zaleđu planine Biokovo u Dalmaciji, dio Dinarida u čijem se okrilju nalazi grad Vrgorac.
Novi!!: Velika Mitruša i Vrgorsko gorje · Vidi više »