Brže od pregledniku!
45 odnosi: ŠRC Kukavica, Željko Vidaković, ŽNK Bilo Velika Pisanica, Čađavac (Velika Pisanica), Bačkovica, Babinac (Velika Pisanica), Bedenička, Bilogora, Bizantologija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Crkva Presvetog Srca Isusova u Velikoj Pisanici, Doktor, Edo Murtić, Europska unija, Hrvatska, Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj, Mađari, Nijemci, NK Bilo Velika Pisanica, Nova Pisanica, Općina, Općinsko vijeće, Poduzetništvo, Poljoprivreda, Polum, Ribnjačka, Rukomet, Sabirni logor Velika Pisanica, Sjedinjene Američke Države, Srbi, Statut, Vojislav Đurić, Zakon, 1886., 1921., 1925., 1953., 1971., 1981., 1991., 1996., 2001., 2006., 2011., 4. svibnja.
ŠRC Kukavica
ŠRC Kukavica je športsko-rekreacijski centar na području općine Velika Pisanica u okolici Bjelovara.
Novi!!: Velika Pisanica i ŠRC Kukavica · Vidi više »
Željko Vidaković
Željko Vidaković (Velika Pisanica kraj Bjelovara, 21. kolovoza 1954.) - hrvatski rukometaš Rukomet je počeo igrati u rukometnom klubu "Partizan" Bjelovar 1964. Nastupio je za reprezentaciju bivše Jugoslavije 71 put i postigao 90 pogodaka.
Novi!!: Velika Pisanica i Željko Vidaković · Vidi više »
ŽNK Bilo Velika Pisanica
ŽNK Bilo, ženski je nogometni klub iz Velike Pisanice.
Novi!!: Velika Pisanica i ŽNK Bilo Velika Pisanica · Vidi više »
Čađavac (Velika Pisanica)
Čađavac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Čađavac (Velika Pisanica) · Vidi više »
Bačkovica
Bačkovica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Bačkovica · Vidi više »
Babinac (Velika Pisanica)
Babinac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Babinac (Velika Pisanica) · Vidi više »
Bedenička
Bedenička je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Bedenička · Vidi više »
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Velika Pisanica i Bilogora · Vidi više »
Bizantologija
Hieronymus Wolf Bizantologija ili bizantinistika je disciplina koja proučava povijest i kulturu Bizanta.
Novi!!: Velika Pisanica i Bizantologija · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Velika Pisanica i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Crkva Presvetog Srca Isusova u Velikoj Pisanici
Crkva Presvetog Srca Isusova u Velikoj Pisanici župna je rimokatolička crkva u središtu Velike Pisanice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Velika Pisanica i Crkva Presvetog Srca Isusova u Velikoj Pisanici · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Velika Pisanica i Doktor · Vidi više »
Edo Murtić
Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.
Novi!!: Velika Pisanica i Edo Murtić · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Velika Pisanica i Europska unija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velika Pisanica i Hrvatska · Vidi više »
Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Novi!!: Velika Pisanica i Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Velika Pisanica i Mađari · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Velika Pisanica i Nijemci · Vidi više »
NK Bilo Velika Pisanica
NK Bilo je nogometni klub iz Velike Pisanice.
Novi!!: Velika Pisanica i NK Bilo Velika Pisanica · Vidi više »
Nova Pisanica
Nova Pisanica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Nova Pisanica · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Velika Pisanica i Općina · Vidi više »
Općinsko vijeće
Općinsko vijeće je glavno tijelo u općini - jedinici u teritorijalnoj podjeli određene države.
Novi!!: Velika Pisanica i Općinsko vijeće · Vidi više »
Poduzetništvo
Poduzetništvo je gospodarska aktivnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat s ciljem stvaranja profita.
Novi!!: Velika Pisanica i Poduzetništvo · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Velika Pisanica i Poljoprivreda · Vidi više »
Polum
Polum je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Polum · Vidi više »
Ribnjačka
Ribnjačka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Velika Pisanica, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Velika Pisanica i Ribnjačka · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Velika Pisanica i Rukomet · Vidi više »
Sabirni logor Velika Pisanica
Sabirni logor Velika Pisanica (njemački: Arbeitslager Groß-Pisanitz) je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Velika Pisanica i Sabirni logor Velika Pisanica · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Velika Pisanica i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Velika Pisanica i Srbi · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Velika Pisanica i Statut · Vidi više »
Vojislav Đurić
Vojislav Đurić (Velika Pisanica kraj Bjelovara, 26. veljače 1925. — Beograd, 12. svibnja 1996.) bio je srpski povijesničar umjetnosti, akademik i sveučilišni profesor.
Novi!!: Velika Pisanica i Vojislav Đurić · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Velika Pisanica i Zakon · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1886. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1925. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1953. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 1996. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Velika Pisanica i 2001. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Velika Pisanica i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Velika Pisanica i 2011. · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Velika Pisanica i 4. svibnja · Vidi više »
