Brže od pregledniku!
111 odnosi: Akcija stadion (1977.), Aleksandar Petrović, Ante Babaja, Antonio Nuić, Antun Vrdoljak, Arsen Anton Ostojić, Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.), Živi i mrtvi (2007.), Živjeti od ljubavi (1973.), Život sa stricem (1988.), Balkanski špijun, Beograd, Bobo Jelčić, Bogdan Žižić, Bogorodica (1999.), Boro Drašković, Bosna i Hercegovina, Branko Bauer, Branko Schmidt, Bravo maestro (1978.), Breza (1967.), Broj 55 (2014.), Cesta duga godinu dana (1958.), Cijena života (1994.), Crna Gora, Dalibor Matanić, Damir Čučić, Dana Budisavljević, Danilo Šerbedžija, Deveti krug (1960.), Dnevnik Diane Budisavljević (2019.), Doći i ostati (1965.), Događaj (1969.), Domovinski rat, Dušan Kovačević, Dušan Vukotić, Duga mračna noć (2004.), Emir Kusturica, Fadil Hadžić, Fedor Škubonja, Fedor Hanžeković, Fine mrtve djevojke (2002.), H-8 (1958.), Hrvatska, Imam 2 mame i 2 tate (1968.), Internet Movie Database, Isprani (1995.), Kad mrtvi zapjevaju (1998.), Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Kontesa Dora (1993.), ..., Kosovo, Kotlovina (2011.), Krešo Golik, Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.), Kristijan Milić, Krsto Papić, Licem u lice (1963.), Lordan Zafranović, Majstor i Margarita (1972.), Maršal (1999.), Metastaze (2009.), Mondo Bobo (1997.), Ne naginji se van (1977.), Nikola Tanhofer, Obrad Gluščević, Obrana i zaštita (2013.), Okupacija u 26 slika (1978.), Oscar, Otac na službenom putu, Pad Italije (1981.), Plavi cvijet (2021.), Polagana predaja (2001.), Ponedjeljak ili utorak (1966.), Priča iz Hrvatske (1991.), Prometej s otoka Viševice (1964.), Pula, Pulski filmski festival, Rajko Grlić, Raspad Jugoslavije, Rat (1960.), Rat u Sloveniji, Rondo (1966.), Sabirni centar (1989.), Seljačka buna (1975.), Sjeverna Makedonija, Slobodan Šijan, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Stipe Delić, Sutjeska (1973.), Sve džaba (2006.), Svoga tela gospodar (1957.), Tajna Nikole Tesle (1980.), Tko to tamo pjeva, Tomislav Radić, Tu (2003.), U gori raste zelen bor (1971.), Užička republika (1974.), Vatroslav Mimica, Veljko Bulajić, Vinko Brešan, Vlak bez voznog reda (1959.), Vuk samotnjak (1972.), Zagreb, Zagrebačka škola crtanog filma, Zimovanje u Jakobsfeldu, Zrinko Ogresta, Zvizdan (2015.), Zvonimir Berković, 1955.. Proširite indeks (61 više) »
Akcija stadion (1977.)
Akcija stadion, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Akcija stadion (1977.) · Vidi više »
Aleksandar Petrović
Aleksandar Petrović (Šibenik, 16. veljače 1959.) je bivši hrvatski košarkaš, jugoslavenski i hrvatski reprezentativac te sadašnji trener.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Aleksandar Petrović · Vidi više »
Ante Babaja
Ante Babaja (Imotski, 6. listopada 1927. – Zagreb, 14. siječnja 2010.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Ante Babaja · Vidi više »
Antonio Nuić
Antonio Nuić (Sarajevo, 1977.) je bosanskohercegovački i hrvatski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Antonio Nuić · Vidi više »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Arsen Anton Ostojić
Arsen Anton Ostojić (Split, 29. srpnja 1965.) hrvatski je filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Arsen Anton Ostojić · Vidi više »
Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.)
Što je Iva snimila 21.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.) · Vidi više »
Živi i mrtvi (2007.)
Živi i mrtvi je antiratni dugometražni igrani film rađen po romanu pisca Josipa Mlakića u koprodukciji Republike Hrvatske i BiH.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Živi i mrtvi (2007.) · Vidi više »
Živjeti od ljubavi (1973.)
Živjeti od ljubavi, hrvatski dugometražni igrani dramski film iz 1973. godine, u režiji Kreše Golika.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Živjeti od ljubavi (1973.) · Vidi više »
Život sa stricem (1988.)
Život sa stricem, hrvatski je dugometražni film iz 1988. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Život sa stricem (1988.) · Vidi više »
Balkanski špijun
Balkanski špijun je srpska drama/komedija iz 1984. koju je po vlastitom scenariju režirao Dušan Kovačević.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Balkanski špijun · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Beograd · Vidi više »
Bobo Jelčić
Bobo Ječić (Mostar, 1964.) je hrvatski kazališni i filmski redatelj i glumac.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Bobo Jelčić · Vidi više »
Bogdan Žižić
Bogdan Žižić (Solin, 8. studenoga 1934. – 29. travnja, 2021.) bio je hrvatski redatelj i scenarist pretežno kratkih i dokumentarnih filmova.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Bogdan Žižić · Vidi više »
Bogorodica (1999.)
Bogorodica je dugometražni prvijenac redatelja Nevena Hitreca s akcijskom, ljubavnom i političkom tematikom.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Bogorodica (1999.) · Vidi više »
Boro Drašković
Boro Drašković (Sarajevo, 29. svibnja 1935.) je srpski redatelj, sveučilišni profesor, član Europske filmske akademije ESRA-e (eng. doctor honoris causa), član Srpskog PEN centra.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Boro Drašković · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Bauer
Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Branko Bauer · Vidi više »
Branko Schmidt
Branko Schmidt (Osijek, 21. rujna 1957.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Branko Schmidt · Vidi više »
Bravo maestro (1978.)
Bravo maestro, hrvatski dugometražni film iz 1978. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Bravo maestro (1978.) · Vidi više »
Breza (1967.)
Breza je hrvatski cjelovečernji film modernističkog stila pripovijedanja, snimljen 1967. prema Kolarovim novelama Breza i Ženidba Imre Futača.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Breza (1967.) · Vidi više »
Broj 55 (2014.)
Spomenik braniteljima Bjelovara, među kojima su bili i poginuli u Kusonjama. Broj 55 (eng. Number 55) je hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o Domovinskom ratu.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Broj 55 (2014.) · Vidi više »
Cesta duga godinu dana (1958.)
Cesta duga godinu dana, hrvatski dugometražni film iz 1958. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Cesta duga godinu dana (1958.) · Vidi više »
Cijena života (1994.)
Cijena života, hrvatski dugometražni film iz 1994. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Cijena života (1994.) · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Crna Gora · Vidi više »
Dalibor Matanić
Dalibor Matanić (Zagreb, 21. siječnja 1975.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Dalibor Matanić · Vidi više »
Damir Čučić
Damir Čučić (Brežice, Slovenija, 1972.) hrvatski je redatelj, scenarist, producent i montažer.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Damir Čučić · Vidi više »
Dana Budisavljević
Dana Budisavljević (Zagreb, 1975.) je hrvatska filmska redateljica i producentica.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Dana Budisavljević · Vidi više »
Danilo Šerbedžija
Danilo Šerbedžija (Zagreb, 1971.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Danilo Šerbedžija · Vidi više »
Deveti krug (1960.)
Deveti krug je hrvatska drama o holokaustu slovenskoga redatelja France Štiglica, nastala u produkciji Jadran filma s hrvatskim glumcima i na hrvatskim lokacijama, kao dio uobičajene prakse gostovanja redatelja u drugim republikama Jugoslavije.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Deveti krug (1960.) · Vidi više »
Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)
Dnevnik Diane Budisavljević hrvatski je film redateljice Dane Budisavljević iz 2019. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Dnevnik Diane Budisavljević (2019.) · Vidi više »
Doći i ostati (1965.)
Doći i ostati, hrvatski dugometražni film iz 1965. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Doći i ostati (1965.) · Vidi više »
Događaj (1969.)
Događaj, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Događaj (1969.) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Domovinski rat · Vidi više »
Dušan Kovačević
Dušan Kovačević Dušan Kovačević (Mrđenovac pored Šapca, 12. srpnja 1948.) srpski je dramski pisac i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Dušan Kovačević · Vidi više »
Dušan Vukotić
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Dušan Vukotić · Vidi više »
Duga mračna noć (2004.)
Duga mračna noć je hrvatski film i serija redatelja Antuna Vrdoljaka iz 2004. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Duga mračna noć (2004.) · Vidi više »
Emir Kusturica
Emir Kusturica (Sarajevo, 24. studenog 1954.) je jugoslavenski i srpski filmski redatelj iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Emir Kusturica · Vidi više »
Fadil Hadžić
Fadil Hadžić (Bileća, 23. travnja 1922. – Zagreb, 3. siječnja 2011.), bio je bosanskohercegovački i hrvatski filmski redatelj i scenarist, dramski pisac, novinar, književnik, publicist, slikar i komediograf.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Fadil Hadžić · Vidi više »
Fedor Škubonja
Fedor Škubonja (Murter, 22. lipnja 1924. – Bol, 23. travnja 2008.) bio je hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Fedor Škubonja · Vidi više »
Fedor Hanžeković
Fedor Hanžeković (Bijeljina 9. siječnja 1913. – Zagreb 18. kolovoza 1997.), bio je hrvatski filmski redatelj igranih i dokumentarnih filmova.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Fedor Hanžeković · Vidi više »
Fine mrtve djevojke (2002.)
Fine mrtve djevojke je hrvatski igrani film Dalibora Matanića iz 2002.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Fine mrtve djevojke (2002.) · Vidi više »
H-8 (1958.)
H-8, hrvatski dugometražni film iz 1958. godine redatelja Nikole Tanhofera.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i H-8 (1958.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Hrvatska · Vidi više »
Imam 2 mame i 2 tate (1968.)
Imam 2 mame i 2 tate, hrvatski dugometražni film iz 1968. godine kojeg je režirao Krešo Golik.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Imam 2 mame i 2 tate (1968.) · Vidi više »
Internet Movie Database
Internet Movie Database (IMDb) nalazi se na adresi, a radi se o najvećoj bazi podataka o filmu na internetu koja sadrži mnoštvo podataka o filmovima, filmskim glumcima, redateljima, scenaristima, producentima, ali i o televizijskim voditeljima, serijama i emisijama.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Internet Movie Database · Vidi više »
Isprani (1995.)
Isprani je hrvatska drama iz 1995. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Isprani (1995.) · Vidi više »
Kad mrtvi zapjevaju (1998.)
Kad mrtvi zapjevaju, hrvatski je dugometražni film iz 1998. godine, u režiji Krste Papića i produkciji Jadran filma i HRT-a. Radnja se vrti oko dva hrvatska imigranta koji se vraćaju u domovinu početkom 1990-ih i njihovim zgodama na putovanju iz Njemačke.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kad mrtvi zapjevaju (1998.) · Vidi više »
Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)
Kako je počeo rat na mom otoku hrvatski je film redatelja Vinka Brešana iz 1996. godine po scenariju Vinka i Ive Brešana.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) · Vidi više »
Kontesa Dora (1993.)
Kontesa Dora je hrvatski dugometražni film iz 1993. godine o životu prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kontesa Dora (1993.) · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kosovo · Vidi više »
Kotlovina (2011.)
Kotlovina je hrvatski dramski film iz 2011. godine kojeg je režirao Tomislav Radić.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kotlovina (2011.) · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Krešo Golik · Vidi više »
Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)
Krhotine – Kronika jednog nestajanja, hrvatski dugometražni film iz 1991. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.) · Vidi više »
Kristijan Milić
Kristijan Milić (Zagreb, 25. prosinca 1969.), pristupljeno 6.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Kristijan Milić · Vidi više »
Krsto Papić
Krsto Papić (Vučji dol, 7. prosinca 1933. – Zagreb, 7. veljače 2013.) bio je hrvatski scenarist i filmski redatelj čija se karijera protezala kroz pet desetljeća.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Krsto Papić · Vidi više »
Licem u lice (1963.)
Licem u lice, hrvatski dugometražni film iz 1963. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Licem u lice (1963.) · Vidi više »
Lordan Zafranović
Lordan Zafranović (Maslinica, Šolta, 11. veljače 1944.) je hrvatski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Lordan Zafranović · Vidi više »
Majstor i Margarita (1972.)
"Majstor i Margarita" - ekranizacija istoimenog romana ruskog pisca Mihaila Afanasjeviča Bulgakova.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Majstor i Margarita (1972.) · Vidi više »
Maršal (1999.)
Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Maršal (1999.) · Vidi više »
Metastaze (2009.)
Metastaze, hrvatski je film, kriminalistička drama/komedija redatelja Branka Schmidta.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Metastaze (2009.) · Vidi više »
Mondo Bobo (1997.)
Mondo Bobo, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Mondo Bobo (1997.) · Vidi više »
Ne naginji se van (1977.)
Ne naginji se van - hrvatski dugometražni film iz 1977. godine redatelja Bogdana Žižića.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Ne naginji se van (1977.) · Vidi više »
Nikola Tanhofer
Nikola Tanhofer (Sesvete, 25. prosinca 1926. – Zagreb, 24. studenog 1998.), hrvatski snimatelj i redatelj, utemeljitelj studija filmskog i televizijskog snimanja na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Nikola Tanhofer · Vidi više »
Obrad Gluščević
Obrad Gluščević (Metković, 17. siječnja 1913. – Zagreb, 5. rujna 1980.), hrvatski, filmski i televizijski redatelj i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Obrad Gluščević · Vidi više »
Obrana i zaštita (2013.)
Obrana i zaštita hrvatski je film iz 2013. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Obrana i zaštita (2013.) · Vidi više »
Okupacija u 26 slika (1978.)
Okupacija u 26 slika hrvatska je anti-ratna drama iz 1978. godine koju je režirao Lordan Zafranović.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Okupacija u 26 slika (1978.) · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Oscar · Vidi više »
Otac na službenom putu
Otac na službenom putu, ljubavno-povijesni film redatelja Emira Kusturice snimljen 1985. godine po scenariju Abdulaha Sidrana.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Otac na službenom putu · Vidi više »
Pad Italije (1981.)
Pad Italije, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Pad Italije (1981.) · Vidi više »
Plavi cvijet (2021.)
Plavi cvijet hrvatski je film redatelja Zrinka Ogreste iz 2021. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Plavi cvijet (2021.) · Vidi više »
Polagana predaja (2001.)
Polagana predaja, hrvatski dugometražni film iz 2001. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Polagana predaja (2001.) · Vidi više »
Ponedjeljak ili utorak (1966.)
Ponedjeljak ili utorak, hrvatski dugometražni film iz 1966. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Ponedjeljak ili utorak (1966.) · Vidi više »
Priča iz Hrvatske (1991.)
Priča iz Hrvatske, hrvatski dugometražni film iz 1991. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Priča iz Hrvatske (1991.) · Vidi više »
Prometej s otoka Viševice (1964.)
Prometej s otoka Viševice hrvatska je drama iz 1964. godine koju je režirao Vatroslav Mimica.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Prometej s otoka Viševice (1964.) · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Pula · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Pulski filmski festival · Vidi više »
Rajko Grlić
Rajko Grlić (Zagreb, 2. rujna 1947.), hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent, američki i slovenski sveučilišni profesor filmske režije.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Rajko Grlić · Vidi više »
Raspad Jugoslavije
*Raspad Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Raspad Jugoslavije · Vidi više »
Rat (1960.)
Rat, hrvatski dugometražni film iz 1960. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Rat (1960.) · Vidi više »
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Rat u Sloveniji · Vidi više »
Rondo (1966.)
Rondo, hrvatski dugometražni film iz 1966. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Rondo (1966.) · Vidi više »
Sabirni centar (1989.)
Sabirni centar (sr. Сабирни центар) srpski je film iz 1989.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Sabirni centar (1989.) · Vidi više »
Seljačka buna (1975.)
Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, sa sudjelovanjem niza renomiranih glumaca.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Seljačka buna (1975.) · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slobodan Šijan
Slobodan Šijan Slobodan Šijan (Beograd, 16. studenoga 1946.) je srpski filmski i TV redatelj, scenarist, slikar i filmski kritičar, najpoznatiji kao autor niza crnih komedija početkom 1980.-ih, koje su u tadašnjoj Jugoslaviji stekle izuzetnu popularnost, a s vremenom i kultni status, od kojih su najpoznatije “Maratonci trče počasni krug” i “Tko to tamo pjeva”.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Slobodan Šijan · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Srbija · Vidi više »
Stipe Delić
Stipe Delić (Makarska, 23. lipnja 1925. – Zagreb, 1. travnja 1999.) je bio hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Stipe Delić · Vidi više »
Sutjeska (1973.)
Sutjeska je bosanskohercegovački ratni film u režiji hrvatskog redatelja Stipe Delića iz 1973. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Sutjeska (1973.) · Vidi više »
Sve džaba (2006.)
Sve džaba, hrvatski dugometražni film iz 2006. godine, nastao u koprodukciji hrvatskih (Propeler film, Porta produkcija) s bosanskohercegovačkim (BHT) i srbijanskim (MagicBox Multimedia) produkcijskim kućama.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Sve džaba (2006.) · Vidi više »
Svoga tela gospodar (1957.)
Svoga tela gospodar, crnobijeli 35-milimetarski film koji je 1957.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Svoga tela gospodar (1957.) · Vidi više »
Tajna Nikole Tesle (1980.)
Tajna Nikole Tesle, hrvatski dugometražni film iz 1980. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Tajna Nikole Tesle (1980.) · Vidi više »
Tko to tamo pjeva
"Tko to tamo pjeva?" (srp. “Ko to tamo peva?”/ "Ко то тамо пева?") je srpska komedija iz 1980. koju je režirao Slobodan Šijan.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Tko to tamo pjeva · Vidi više »
Tomislav Radić
Tomislav Radić (Zagreb, 8. prosinca 1940. – Zagreb, 7. ožujka 2015.), hrvatski redatelj, producent i scenarist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Tomislav Radić · Vidi više »
Tu (2003.)
Tu (2003) je igrani cjelovečernji film redatelja Zrinka Ogreste.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Tu (2003.) · Vidi više »
U gori raste zelen bor (1971.)
U gori raste zelen bor, hrvatski dugometražni film iz 1971. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i U gori raste zelen bor (1971.) · Vidi više »
Užička republika (1974.)
Užička republika je srpski film iz 1974.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Užička republika (1974.) · Vidi više »
Vatroslav Mimica
Vatroslav Mimica (Omiš, 25. lipnja 1923. – Zagreb, 15. veljače 2020.) je hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Vatroslav Mimica · Vidi više »
Veljko Bulajić
Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Veljko Bulajić · Vidi više »
Vinko Brešan
Vinko Brešan (Zagreb, 3. veljače 1964.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Vinko Brešan · Vidi više »
Vlak bez voznog reda (1959.)
Vlak bez voznog reda, hrvatski dugometražni film iz 1959. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Vlak bez voznog reda (1959.) · Vidi više »
Vuk samotnjak (1972.)
Vuk samotnjak hrvatski je dugometražni film iz 1972. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Vuk samotnjak (1972.) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka škola crtanog filma
Trik kamera za snimanje crtanog filma, Zagreb film, 1956. godine. Muzej grada Zagreba. Zagrebačka škola crtanog filma estetski je pojam za školu animacije koja donosi estetski avangardni iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež s novom koncepcijom animiranog filma polovicom pedesetih godina.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zagrebačka škola crtanog filma · Vidi više »
Zimovanje u Jakobsfeldu
Zimovanje u Jakobsfeldu je jugoslavenski film iz 1975. godine.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zimovanje u Jakobsfeldu · Vidi više »
Zrinko Ogresta
Zrinko Ogresta (Virovitica, 5. listopada 1958.) je hrvatski scenarist i filmski redatelj, doktor umjetnosti i redoviti profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti te član Europske filmske akademije sa sjedištem u Berlinu.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zrinko Ogresta · Vidi više »
Zvizdan (2015.)
Zvizdan je dramski film redatelja i scenarista Dalibora Matanića, premijerno prikazan 2015.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zvizdan (2015.) · Vidi više »
Zvonimir Berković
Zvonimir Berković (Beograd, 21. ožujka 1928. – Zagreb, 9. lipnja 2009.) bio je hrvatski dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i Zvonimir Berković · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Velika zlatna arena za najbolji film i 1955. · Vidi više »
