Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Veliki Zdenci

Indeks Veliki Zdenci

Veliki Zdenci su naselje koje upravno pripada gradu Grubišnom Polju.

45 odnosi: Česi, Česi u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija, Donacija, Družba Pere Kvržice (1970.), Drugi svjetski rat, Evangelička Crkva u Hrvatskoj, Finska, Garešnica, Grubišno Polje, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ilova, Katoličanstvo, Mato Lovrak, Mlin, Musliman, Njemačka, NK Zdenka Veliki Zdenci, Osmansko Carstvo, Pravoslavlje, Protestantizam, Srednji vijek, Stjepan Major, Utvrdno graditeljstvo, Virovitica, Zdenka (tvrtka), 1478., 1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 20. siječnja, 2001., 2011..

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Veliki Zdenci i Česi · Vidi više »

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Veliki Zdenci i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Veliki Zdenci i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »

Donacija

Donacija (od lat. donatio - darovanje, dar), novac, oprema, umjetnine ili druga vrijednost što se s dobrotvornim ciljem daruje zakladi, grupi, instituciji ili pojedincu.

Novi!!: Veliki Zdenci i Donacija · Vidi više »

Družba Pere Kvržice (1970.)

Družba Pere Kvržice je hrvatski dugometražni film iz 1970. godine.

Novi!!: Veliki Zdenci i Družba Pere Kvržice (1970.) · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Veliki Zdenci i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Evangelička Crkva u Hrvatskoj

Evangelička (luteranska) Crkva u Republici Hrvatskoj luteranska je denominacija u Hrvatskoj.

Novi!!: Veliki Zdenci i Evangelička Crkva u Hrvatskoj · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Veliki Zdenci i Finska · Vidi više »

Garešnica

Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Veliki Zdenci i Garešnica · Vidi više »

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Veliki Zdenci i Grubišno Polje · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Veliki Zdenci i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Veliki Zdenci i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ilova

Ilova je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.

Novi!!: Veliki Zdenci i Ilova · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Veliki Zdenci i Katoličanstvo · Vidi više »

Mato Lovrak

Velikom Grđevcu Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara, 8. ožujka 1899. – Zagreb, 13. ožujka 1974.), hrvatski dječji pisac.

Novi!!: Veliki Zdenci i Mato Lovrak · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Veliki Zdenci i Mlin · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Veliki Zdenci i Musliman · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Veliki Zdenci i Njemačka · Vidi više »

NK Zdenka Veliki Zdenci

NK Zdenka 91 je nogometni klub iz Velikih Zdenaca.

Novi!!: Veliki Zdenci i NK Zdenka Veliki Zdenci · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Veliki Zdenci i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Veliki Zdenci i Pravoslavlje · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Veliki Zdenci i Protestantizam · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Veliki Zdenci i Srednji vijek · Vidi više »

Stjepan Major

Stjepan »Štef« Major (Veliki Zdenci, 30. studenoga 1955. – Karlovac, 9. travnja 1992.), bio je hrvatski nogometaš, poručnik i dozapovjednik 3.

Novi!!: Veliki Zdenci i Stjepan Major · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Veliki Zdenci i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Veliki Zdenci i Virovitica · Vidi više »

Zdenka (tvrtka)

Zdenka mliječni proizvodi d.o.o. je hrvatska prehrambena tvrtka iz Velikih Zdenaca, specijalizirana za proizvodnju mliječnih proizvoda.

Novi!!: Veliki Zdenci i Zdenka (tvrtka) · Vidi više »

1478.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1478. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1857. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1869. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1880. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1890. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1900. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1910. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1921. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1931. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1948. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1953. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1961. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1971. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1981. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 1991. · Vidi više »

20. siječnja

20.

Novi!!: Veliki Zdenci i 20. siječnja · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Veliki Zdenci i 2001. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Zdenci i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »