Brže od pregledniku!
25 odnosi: Alkaloidi, Biljke, Boražinovke, Bubreg, Carl Linné, Dvosupnice, Gavez, Hrvatska, Kolovoz, Korijen, Krv, Latinski jezik, Livada, Ljubičasta, Medićolike, Podljev krvi, Podvrsta, Poljoprivreda, Prijelom kosti, Ružičasta, Sjemenjače, Srednja Europa, Svibanj, Trijeslovina, Zagreb.
Alkaloidi
kositrenici. Alkaloidi su prirodni spojevi s dušikom lužnatih svojstava koji imaju izraziti farmakološki učinak (“spojevi jakog djelovanja”).
Novi!!: Gavez obični i Alkaloidi · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Gavez obični i Biljke · Vidi više »
Boražinovke
Boražinovke (porečnice, oštrolisti, lat. Boraginaceae), biljna porodica jedina u redu Boraginales, razred Magnoliopsida.
Novi!!: Gavez obični i Boražinovke · Vidi više »
Bubreg
Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava.
Novi!!: Gavez obični i Bubreg · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Gavez obični i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Gavez obični i Dvosupnice · Vidi više »
Gavez
Gavez (lat. Symphytum) je rod trajnica iz porodice boražinovki.
Novi!!: Gavez obični i Gavez · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gavez obični i Hrvatska · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Gavez obični i Kolovoz · Vidi više »
Korijen
Korijen može značiti.
Novi!!: Gavez obični i Korijen · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Gavez obični i Krv · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Gavez obični i Latinski jezik · Vidi više »
Livada
Livada Livada (ledina) je površina u čijoj flori prevladavaju trave i zeljaste biljke.
Novi!!: Gavez obični i Livada · Vidi više »
Ljubičasta
Ljubičasta spada u sekundarne boje.
Novi!!: Gavez obični i Ljubičasta · Vidi više »
Medićolike
Medićolike (lat. Lamiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida, dikotiledonih cvjetnica s oko 24.000 vrsta u dvadesetak porodica.
Novi!!: Gavez obični i Medićolike · Vidi više »
Podljev krvi
Podljev krvi Podljev krvi ili hematom (lat. haematoma), nakupina je krvi izvan krvnih žila, nastaje zbog krvarenja (hemorrhagia), ili preciznije unutarnjeg krvarenja.
Novi!!: Gavez obični i Podljev krvi · Vidi više »
Podvrsta
Podvrstom (subspecies) se naročito u zoologiji i botanici označavaju grupe sličnih individua koje su s jedne strane u mogućnosti da se međusobno pare (što je jedan od važnih kriterija za razgraničavanje vrsta), ali ih se s druge strane u odnosu na drugu grupu može vrlo dobro i lako razgraničiti.
Novi!!: Gavez obični i Podvrsta · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Gavez obični i Poljoprivreda · Vidi više »
Prijelom kosti
Prijelom kosti, kostolom ili fraktura predstavlja potpun ili nepotpun lom, prekid, puknuće kosti, obično zbog nekog nepovoljnog mehaničkog djelovanja sile, najčešće udarca.
Novi!!: Gavez obični i Prijelom kosti · Vidi više »
Ružičasta
Ružičasti plamenci Ružičasta boja je svijetla nijansa crvene boje.
Novi!!: Gavez obični i Ružičasta · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Gavez obični i Sjemenjače · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Gavez obični i Srednja Europa · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Gavez obični i Svibanj · Vidi više »
Trijeslovina
Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.
Novi!!: Gavez obični i Trijeslovina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gavez obični i Zagreb · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ljubičasti gavez, Obični gavez, Symphytum officinale, Veliki gavez.
