Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Batonski rat

Indeks Batonski rat

Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.

45 odnosi: Anto Zirdum, Arduba, August, Baton, Baton Breučki, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Breuci, Crna Gora, Dalmacija (rimska provincija), Dezitijati, Drava, Fruška gora, Germani, Germanija, Germanik, Iliri, Italija, Jadransko more, Kelti, Klaudije, Kolapijani, Marko Emilije Lepid (6.), Mezija, Oserijati, Panonija, Punski ratovi, Rim, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Sarajevo, Sarmati, Sava, Sisak, Sjeverna Makedonija, Split, Srijemska Mitrovica, Tiberije, Tračani, Vinkovci, Vuka, 6., 7., 8., 9..

Anto Zirdum

Anto Zirdum (Poljari, Derventa 4. lipnja 1956.), hrvatski književnik iz BiH.

Novi!!: Batonski rat i Anto Zirdum · Vidi više »

Arduba

Arduba je bio antički kaštel u rimskoj pokrajini Dalmaciji, lokacija joj nije pouzdano utvrđena.

Novi!!: Batonski rat i Arduba · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Batonski rat i August · Vidi više »

Baton

Baton I. Dezitijat je bio Ilirski vojskovođa koji je poveo Dezitijate u Velikoj Ilirskoj pobuni poznatoj i kao "Batonski rat" protiv Rimskog Carstva od 6.

Novi!!: Batonski rat i Baton · Vidi više »

Baton Breučki

Baton Breučki je bio vođa plemena Breuka, ilirskog plemena koje se borilo protiv Rimskog Carstva u ratu poznat kao Batonski rat.

Novi!!: Batonski rat i Baton Breučki · Vidi više »

Bosna (rijeka)

Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Batonski rat i Bosna (rijeka) · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Batonski rat i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Breuci

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Breuci su bili Ilirsko pleme nastanjeno na području današnje Slavonije, u porječju Save od Novske do Slavonskog gorja na sjeveru, pa do Bosuta na istoku, te između Vrbasa i Drine u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Batonski rat i Breuci · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Batonski rat i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Novi!!: Batonski rat i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »

Dezitijati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.

Novi!!: Batonski rat i Dezitijati · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Batonski rat i Drava · Vidi više »

Fruška gora

Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.

Novi!!: Batonski rat i Fruška gora · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Batonski rat i Germani · Vidi više »

Germanija

2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).

Novi!!: Batonski rat i Germanija · Vidi više »

Germanik

poprsje Germanika iz muzeja Louvre Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr. – 10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.

Novi!!: Batonski rat i Germanik · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Batonski rat i Iliri · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Batonski rat i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Batonski rat i Jadransko more · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Batonski rat i Kelti · Vidi više »

Klaudije

Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41. godine Klaudije se rodio za vrijeme konzulovanja Jula Antonija i Fabija Afrikanca prvog dana mjeseca kolovoza u Lugdunumu.

Novi!!: Batonski rat i Klaudije · Vidi više »

Kolapijani

Petrinje Kolapijani (Colapiani) su pripadnici kulturne i etničke skupine koja je krajem brončanog doba i početkom željeznog doba živjela otprilike na području koje obuhvaća današnju Banovinu i Kordun te su dakle držali Posavinu u (široj) okolici Siska i protezali se u Pokuplje (o čemu svjedoči i njihovo etničko ime), a ušće Une u Savu vjerojatno je bila njihova istočna granica.

Novi!!: Batonski rat i Kolapijani · Vidi više »

Marko Emilije Lepid (6.)

Marko Emilije Lepid (Marcus Aemilius Lepidus, cca. 30. pr. Kr. - 33) bio je rimski senator, političar i vojskovođa iz vremena ranog Carstva, poznat po tome što je dobio pohvale od strane povjesničara Tacita.

Novi!!: Batonski rat i Marko Emilije Lepid (6.) · Vidi više »

Mezija

Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.

Novi!!: Batonski rat i Mezija · Vidi više »

Oserijati

Batonovog ustanka 6. g. po. Kr. Oserijati (lat. Osseriates, Oseriates) bili su ilirsko pleme koje je živjelo kraj rijeke Save blizu ušća rijeke Vrbasa.

Novi!!: Batonski rat i Oserijati · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Batonski rat i Panonija · Vidi više »

Punski ratovi

Punski ratovi je zajedničko ime za tri rata vođena između Rimske republike i feničanskog grada Kartage od 264.

Novi!!: Batonski rat i Punski ratovi · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Batonski rat i Rim · Vidi više »

Rimski senat

C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.

Novi!!: Batonski rat i Rimski senat · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Batonski rat i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Batonski rat i Sarajevo · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Batonski rat i Sarmati · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Batonski rat i Sava · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Batonski rat i Sisak · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Batonski rat i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Batonski rat i Split · Vidi više »

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Novi!!: Batonski rat i Srijemska Mitrovica · Vidi više »

Tiberije

Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.

Novi!!: Batonski rat i Tiberije · Vidi više »

Tračani

Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.

Novi!!: Batonski rat i Tračani · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Batonski rat i Vinkovci · Vidi više »

Vuka

Vuka je rijeka u Slavoniji i Srijemu.

Novi!!: Batonski rat i Vuka · Vidi više »

6.

Bez opisa.

Novi!!: Batonski rat i 6. · Vidi više »

7.

Bez opisa.

Novi!!: Batonski rat i 7. · Vidi više »

8.

Bez opisa.

Novi!!: Batonski rat i 8. · Vidi više »

9.

Bez opisa.

Novi!!: Batonski rat i 9. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Batonov ustanak, Veliki ilirski ustanak.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »